Na prvu godinu prijediplomskih i integriranih studija upisano 716 studenata, u odnosu na prošlogodišnjih 709 koliko je bilo brucoša na Sveučilištu u Zadru.
S obzirom na to da smo u ovoj akademskoj godini smanjili upisne kvote za studije koji već godinama nisu bili popunjeni, to neznatno povećanje u apsolutnim brojkama pridonijelo je većem relativnom udjelu popunjenosti upisnih kvota, istaknuo je u odgovoru na novinarski upit zadarski rektor prof. dr. Josip Faričić.
Od njega smo dobili i podatke o rezultatima upisa.
Najveći interes kandidata zabilježen je za studij Psihologije, a među studijima s najvećim brojem prijava su i Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Logopedija, Pedagogija (dvopredmetni studij), Menadžment, Učiteljski studij, Sestrinstvo (jednopredmetni studij), Kultura i turizam, Anglistika (dvopredmetni studij), Sociologija (dvopredmetni studij), Nautika i tehnologija pomorskog prometa te Informacijske tehnologije (redovni stručni studij). Najviše upisanih studenata u ljetnom upisnom roku je bio na studiju Pedagogije, zatim na studijima Menadžmenta i Anglistike, Sestrinstva, Psihologije, Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Zadru i Gospiću, Sociologije, Kulture i turizma, Nautike i Logopedije.
Najmanji broj prijava, a na kraju ljetnog upisnog roka i upisa, zabilježen je za studije iz humanističkog područja znanosti, i to Grčkog jezika i književnosti, Latinskog jezika i književnosti, Povijesti umjetnosti, Ruskog jezika i književnosti te Arheologije, Hrvatskog jezika i književnosti (jednopredmetni) i Talijanskog jezika i književnosti (prevoditeljski smjer), navodi rektor Faričić.
U ljetnom ispitnom roku ostala su nepopunjena i neka mjesta na studijima na kojim je broj prvih izbora premašio upisnu kvotu. Riječ je o tome da je među onima koji su po broju brodova ostvarili pravo upisa bilo pristupnika koji se na kraju nisu upisali, a sustav nažalost funkcionira tako da se na njihova mjesta nisu mogli upisati oni kojima je takav studij bio prvi izbor i ostvarili su neznatno manje bodova, komentirao je prof. Faričić jednu od pojava na “aplikaciji” visokoškolskog sustava koja se zove Postani student.
Kao aktualni predsjednik Rektorskog zbora, prof. Faričić je podsjetio na već poznate probleme množenja sveučilišta i studijskih programa u malobrojnoj Hrvatskoj u kojoj je, paradoksalno znanje izgubilo na društvenoj vrijednoti.
Svakako, Sveučilište u Zadru suočava se s jednim od najvećih izazova s kojim se susreću sva hrvatska sveučilišta, a to je usklađivanje upisnih kvota s interesom studenata i potrebama tržišta rada. Sve to zbiva se u složenim okolnostima, od onih vanjskih poput smanjenja broja učenika, smanjenja interesa za studije u humanističkom i prirodnom području znanosti i visokih cijena stanovanja onih koji ne ostvare pravo na smještaj u studentskim domovima do onih unutarnjih poput zastarjelosti studijskih programa i nedovoljne prepoznatljivosti. Dok se s vanjskim čimbenicima možemo teško nositi, radimo sustavno na tome da budemo bolji u onom što je u našoj nadležnosti.
Pri tome još uvijek i na našem i na drugim hrvatskim sveučilištima ima i onih članova akademske zajednice koji nisu svjesni problema ili su ga svjesni ali ga ignoriraju uzdajući se u zaštitu zaposleničkih prava i akademskih sloboda, a da istodobno zaboravljaju na odgovornost. Previše je istih studijskih programa na razini države što je odraz nastojanja mnogih visokoškolskih ustanova motiviranih različitim potrebama: od onih svojedobno ili aktualno razboritih do mnogih koje ne možemo tako nazvati. Nedostaje više sinergije i komplementarnosti koje podrazumijevaju manje preklapanja, odnosno ponavljanja.
Ne možemo svi izvoditi sve studijske programe koje izvodi naše najveće sveučilište – ono u Zagrebu. Istodobno, nije potrebno i nije odgovorno da, primjerice, Sveučilište u Zadru pokreće iste programe koji se već izvode na Sveučilištu u Splitu, kao što nije potrebno i nije odgovorno da Sveučilište u Splitu pokreće studijske programe koji se već izvode na Sveučilištu u Zadru. Analogno je i s drugim sveučilištima, ali i veleučilištima. To je posve nepotrebno neracionalno upravljanje ljudskim i materijalnim resursima koje umnogome ugrožava kvalitetu znanstvenoga i nastavnog rada, ustvrdio je zadarski rektor.
