Zadarska županija predstavila je „Nacrt plana upravljanja destinacijom za područje Zadarske županije do 2029. godine“, koji je izradio Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci pod vodstvom prof. dr. sc. Christiana Stipanovića.
Analiza postojećeg stanja pokazuje da se Zadarska županija razvija na iznimno raznolikom prostoru koji obuhvaća otoke, obalu i zaleđe. Turistički promet bilježi snažan rast, a razina zadovoljstva posjetitelja je visoka. Ipak, sustav je i dalje dominantno sezonski. Glavni turistički proizvod ostaje odmorišni turizam temeljen na moru, suncu i pijesku. Paralelno se razvijaju i drugi oblici – nautički, outdoor, kulturni, eno-gastronomski, city break, ruralni i poslovni (MICE) turizam – no unutrašnjost županije i dalje je nedovoljno valorizirana.
Struktura smještaja otkriva dodatne slabosti: mali udio hotela i kapaciteta viših kategorija te izrazita dominacija obiteljskog i nekomercijalnog smještaja. Upravo takva struktura pogoduje sezonalnosti i ograničava mogućnost cjelogodišnjeg poslovanja. Ozbiljni izazovi su problemi komunalne infrastrukture, ograničena pristupačnost, slabija dostupnost javnih usluga u manje razvijenim područjima te kroničan nedostatak kvalificirane radne snage.
Usporedba sa Splitsko-dalmatinskom županijom pokazuje da Zadarska ima komparativne prednosti u položaju i raznolikosti resursa, ali zaostaje u kvaliteti smještajne ponude i razvoju pojedinih specifičnih oblika turizma.
Ključni izazov identificiran u planu jest prijelaz s pretežno sezonskog i kvantitativnog modela na integrirani, održivi razvoj. To podrazumijeva uravnoteženje prostornog razvoja, diversifikaciju turističkih proizvoda, jačanje smještajne ponude te snažnije povezivanje turizma s lokalnim gospodarstvom.
Plan naglašava potencijal razvoja turizma kroz preusmjeravanje prema modelu veće dodane vrijednosti. Posebno se ističu outdoor i nautički turizam, koji imaju velik potencijal za produljenje sezone i jačanje međunarodne prepoznatljivosti. Enogastronomski i ruralni turizam otvaraju prostor za povezivanje s poljoprivredom i revitalizaciju zaleđa, dok poslovni i kulturni turizam mogu potaknuti cjelogodišnje poslovanje, osobito u urbanim sredinama. Ekoturizam se pritom postavlja kao okvir za održivi razvoj, uz naglasak na očuvanje resursa i veću uključenost lokalne zajednice.
Kvantitativni pokazatelji pokazuju kontinuirani rast dolazaka i noćenja u postpandemijskom razdoblju. Najbrojniji su domaći turisti, ali i gosti iz Njemačke, Slovenije, Poljske, Češke i Mađarske. Najveći turistički promet ostvaruju kampovi i domaćinstva, koji su gotovo isključivo orijentirani na sezonsko poslovanje. Hoteli, iako usmjereni na cjelogodišnje poslovanje, sudjeluju s manjim udjelom u ukupnim rezultatima.
Na području županije nalazi se široka mreža turističke infrastrukture: 21 kongresni centar, 9 centara za posjetitelje, 8 interpretacijskih centara, 246 plaža, 139 biciklističkih i 91 pješačka staza, kao i brojni vidikovci, šetnice i kulturni objekti.
Demografska slika dodatno otežava razvoj, osobito u perifernim područjima poput manjih otoka i planinskih zona, gdje su depopulacija i starenje stanovništva izraženi. Dolazi do raseljavanja lokalnog stanovništva iz turističkih središta, povećava se udio stranih vlasnika i radnika, a prekomjerna i neplanska izgradnja narušava autentičnost prostora. Novi trendovi, poput ekonomske imigracije i ponovnog uključivanja umirovljenika u rad, djelomično ublažavaju nedostatak radne snage, ali ne rješavaju problem kvalitete kadrova.
Kako bi se postigao održiviji model razvoja, dokument predlaže smanjenje pritiska na prostor kontrolom gradnje i boljim upravljanjem otpadom, poticanje zapošljavanja i lokalnog poduzetništva, očuvanje identiteta i kulturne autentičnosti i sustavno praćenje stavova stanovništva.
