Grad Zadar objavio je izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Plana upravljanja destinacijom Grada Zadra za razdoblje od 2026. do 2030. godine, zajedno s konačnim prijedlogom dokumenta koji će biti upućen Gradskom vijeću na usvajanje.
Savjetovanje je trajalo od 16. travnja do 16. svibnja 2026. godine, a građani i ostali zainteresirani sudionici iznijeli su niz prijedloga koji se uglavnom odnose na uređenje obale, prometnu infrastrukturu, očuvanje kulturne baštine te ravnomjernije uključivanje prigradskih i otočnih naselja u turističku ponudu Zadra.
Među detaljnijim zahtjevima bili su prijedlozi koji se odnose na uređenje obalnog pojasa u Kožinu. Građani su tražili da se kožinska obala, plaže i šetnice jasnije prepoznaju u razvojnim projektima te da se prostor uredi prvenstveno kao sigurna, dostupna i funkcionalna javna površina za stanovnike i posjetitelje.
Taj je prijedlog prihvaćen kroz dopunu projekta uređenja i opremanja gradskih plaža na potezu od Punte Bajlo do Petrčana. U konačnom dokumentu izrijekom se navodi i uređenje obalne šetnice u Kožinu s pripadajućim kontaktnim prostorom. Planirano uređenje obuhvaća povećanje sigurnosti i pristupačnosti, poboljšanje komunalnih uvjeta te kvalitetnije povezivanje kupališne, rekreacijske i javne funkcije obale.
Plan predviđa i pripremu konceptualnih i projektnih rješenja za kontinuiranu dužobalnu šetnicu od Gaženice do Petrčana. Riječ je o dugoročnom povezivanju gradskih i prigradskih obalnih zona u javno dostupnu, ozelenjenu rekreacijsku cjelinu.
Traženo bolje povezivanje Kožina sa Zadrom
Uz uređenje obale, prijedlozi građana odnosili su se i na prometno povezivanje Kožina s drugim dijelovima destinacije. U konačnom Planu nalazi se projekt uspostave dužobalne brodske linije na relaciji Petrčane – Kožino – Diklo – Poluotok – Gaženica.
Projekt uključuje izgradnju ili dogradnju potrebne pristanišne infrastrukture, među ostalim i novog pristaništa u Kožinu. Cilj je rasteretiti cestovni promet i stanovnicima i posjetiteljima ponuditi dodatni oblik javnog prijevoza duž zadarske obale.
Građani su upozorili i na nedovoljno razvijenu biciklističku infrastrukturu te su tražili sigurnije i povezanije biciklističke pravce. U Planu se navodi da na administrativnom području Grada postoji tek oko 15 kilometara označenih biciklističkih staza, isključivo na kopnenom dijelu, dok ih na otocima nema.
Prijedlozi vezani uz biciklističku infrastrukturu ocijenjeni su opravdanima i povezani su s mjerama razvoja održivog prometa. Njihova provedba, međutim, ovisit će i o prometnim projektima, prostornim planovima i drugim dokumentima izvan neposrednog djelokruga Plana upravljanja destinacijom.
Građani tražili veću vidljivost lokalne kulturne baštine
Dio komentara odnosio se na zaštitu i turističku valorizaciju kulturne baštine. Građani su tražili da se manje poznati lokaliteti, tradicijska arhitektura, sakralni objekti, povijesne cjeline i ostala kulturna dobra ne promatraju samo kao popis znamenitosti, nego da ih se uključi u konkretne kulturne, edukativne i turističke programe.
Takvi su prijedlozi prihvaćeni ili djelomično prihvaćeni kroz postojeće mjere zaštite baštine, razvoj interpretacijskih sadržaja i oblikovanje kulturno-turističkih ruta. Plan predviđa razvoj tematskih staza i ruta, postavljanje interpretacijske signalizacije te izradu digitalnih sadržaja koji bi posjetiteljima približili povijest, običaje i način života lokalnih zajednica. Naglasak je stavljen na otočna naselja, u kojima bi se trebale razvijati ribarske, maslinarske, sakralne i krajobrazne rute. Na taj bi se način kulturna i prirodna baština uključila u turističku ponudu bez stvaranja prekomjernog pritiska na prostor.
Prihvaćen je i pristup prema kojem se turistička ponuda ne bi trebala koncentrirati samo na Poluotok i najposjećenije gradske atrakcije. Plan kroz niz projekata predviđa veće uključivanje prigradskih naselja i otoka, razvoj lokalnih sadržaja te usmjeravanje posjetitelja prema manje opterećenim dijelovima destinacije.
Dio prijedloga nije izravno u nadležnosti Plana
Nisu svi zahtjevi mogli biti uneseni u Plan kao zasebni projekti. Grad je za dio prijedloga naveo da se odnose na pitanja prostornog planiranja, komunalnog uređenja, pomorskog dobra, zaštite kulturnih dobara ili prometne infrastrukture, zbog čega ih treba rješavati kroz druge gradske dokumente i postupke.
Takvi prijedlozi nisu nužno u cijelosti odbijeni, nego su ocijenjeni kao pitanja koja prelaze zakonom propisani sadržaj Plana upravljanja destinacijom. Pojedini zahtjevi stoga su djelomično prihvaćeni kao smjernice, dok će se mogućnost njihove konkretne provedbe razmatrati u okviru prostornih planova, projekata nadležnih gradskih odjela i budućih investicijskih programa.
Konačna verzija Plana tako je dopunjena konkretnijim navođenjem uređenja obalne šetnice u Kožinu, projektima uređenja plaža, razvojem održivih prometnih rješenja te sadržajima vezanim uz zaštitu i interpretaciju kulturne i krajobrazne baštine.
Nakon završetka savjetovanja dokument ulazi u završnu proceduru. O konačnom prijedlogu Plana upravljanja destinacijom Grada Zadra za razdoblje od 2026. do 2030. godine odlučivat će Gradsko vijeće.
