Novom katastarskom izmjerom država i Općina Murter-Kornati pokušali su Kurnatarima oduzeti krške pašnjake i maslinike koji su u stoljećima u vlasništvu njihovih obitelji. Tako je “potezom pera” Općina s 0 metara došla do 9,5 hektara zemljišta, a država do 11 hektara ručno krčenih maslinika, iako Kornati nikada nisu bili u javnom vlasništvu, nego isključivo u privatnom.
Mnogi od njih o nasrtajima na imovinu saznali su tek nakon što su im na kućnu adresu počela dolaziti rješenja, a u zaštiti njihovih prava angažirala se Udruga Kurnatari. Problem je dospio i u nacionalne medije, pa je tako Nova TV objavila reportažu o pokušaju Općine da na privatnom pašnjaku napraviti put od tri metra širine koji ne vodi nigdje.
“Prema novoj katastarskoj izmjeni, na tim novim slikama kuća je apsolutno ucrtana u pomorsko dobro, što nema smisla”, ispričao je za Novu TV Petar Šikić o jednom od slučaja koji je zabrinuo mještane.
U uvali Kravljačica stoljetni maslinik izmiče, kažu, iz ruku stvarnih vlasnika. “Po ovoj novoj izmjeri, po katastru, koje smo dobili kao nacrte, ispada da je upisana Republika Hrvatska umjesto nas”, pojašnjava Filip Skračić.
U istoj uvali pomorsko dobro Danici je sad u vrtu. A vrt je tu 80-ak godina, i sve to vrijeme iz njega, njezina obitelj ubire plodove svoga rada. “Mi smo dali prigovore preko odvjetnika i evo, već tri godine nismo dobili nikakvog odgovora. Osim toga ovdje u Kornatima nemamo dućana, nemamo ničega, tako da volimo malo po vrtu raditi, ribolov nam je isto zabranjen, tako da se zapravo bojimo da nas se istjera iz ovog područja, evo, to nam je”, priznaje Danica Skračić.
I Zena i Branko iz uvale Vrulja, boje se tog scenarija. Njihova parcela, tvrde, je poništena i više nije njihova. Oko 1200 kvadrata pretvoreno je u pomorsko dobro. I gotovo da nema uvale u Kornatima, gdje nema, kažu Kurnatari, nekakve, nezakonitosti i nepravilnosti.
Kuće, maslinici, pašnjaci, sve je to sad, kažu, pomorsko dobro. I to, dodaju, na temelju nepostojećih posjedovnih listova. Sve to doznali slučajno. Kao vlasnici nisu znali što im se sa zemljom radi.
“Bilo je, nažalost, i takvih slučajeva, gdje su pozivali mrtve ljude, i ne samo da su ih pozivali, nego su se kasnije u ime njih i potpisivali”, priča predsjednik udruge Kurnatari Ivan Skračić.
Ispred udruge najavljuju i podizanje kaznene prijave, prstom upiru u katastar, geodete, sud u Tisnome, pojedince na Sudovima, Općinu, Županiju…
Iz Šibensko-kninske županije, kažu, sve su radili u skladu s novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Iako, priznaju, postoji izvješće o smanjenju pojasa pomorskog dobra iz 2005., dodaju da je sadto već zastarjeli dokument i pristupit će se izradi novih prijedloga za granice pomorskog dobra na području kornatskog arhipelaga.
Ravnateljica Uprave za pomorstvo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Nina Perko kaže kako će se zasebno vidjeti svaku mirkolokaciju i ispitati činjenice koje utječu kad se utvrđuje granica pomorskog dobra. Zakonom o pomorskom dobru ponuđeno je da se naknada ponudi za širenje na kopnu izvan zakonskog minimuma od šest metara.
Na pitanje znači li to da ljudi čiji su posjedi na manje od šest metara neće dobiti ništa Perko je kazala: “Pomorsko dobro se ne konstituira granicom pomrskog dobra, pomorsko dobro postoji po samom zakonu. Definicija je njegova na ovim prostorima jedaka preko 100 godina, to nije nikakva novost.”
Novi zakon predviđa javni uvid, pa će tako svi Kurnatari moći staviti svoje primjedbe i prijedloge za svaku posebnu lokaciju, a problem bi navodno trebao biti riješen do kraja godine.
