U pravničkim krugovima krenula je polemika o primjeni Zakona o fiskalizaciji na odvjetnike. Hrvatska odvjetnička komora smatra kako primjenu navedenog zakona treba odgoditi dok Ustavni sud ne odluči o njihovu zahtjevu za ocjenom zakonitosti.
Propalo u Srbiji
Također se pozivaju na činjenicu da su od oko 30-ak zemalja u kojima su uvedeni fiskalni računi, u svima odvjetnici kao branša izostavljeni iz takvog načina kontrole. Fiskalizaciju je kod naplate odvjetničkih usluga pokušala uvesti Srbija, ali to je trajalo tek tri mjeseca nakon čega se odustalo od primjene.
– Sukladno tom novom zakonu ja bih trebao klijentu izdati račun za svaku radnju koju obavim u predmetu. Uobičajeni način naplate je na kraju postupka te bi taj način izdavanja fiskalnih računa poremetio uvriježen način naplate. Osim toga još bitnije pitanje je načelo tajnosti podataka.
Fiskalni računi se izdaju trećoj osobi, tj. poreznoj upravi, a zašto bi netko iz te službe morao znati kako se protiv mog klijenta vodi, primjerice, kazneni postupak. Ne zaboravimo kako je svatko nedužan dok mu se ne dokaže krivnja, a izdavanjem računa na ime stranke koja je procesuirana direktno se vrijeđa načelo povjerljivosti – ističe Dragan Mijoč, splitski odvjetnik.
Osim povrede odnosa odvjetnik – klijent, opće je mišljenje kako se na taj način kontrole računa degradira struka.
– Na taj način nas se svrstava zajedno s ugostiteljima i ostalim obrtnicima. Dogodit će nam se u budućnosti da se naše usluge plaćaju na rate kreditnim karticama. Ako država ima problema s nekim kolegama, ne treba nas generalizirati, već neka se uhvate u koštac s pojedincima. Uostalom, na listi poreznih dužnika očito je tko je napravio veliki dug. Postavlja se pitanje kako su pojedinci to uspjeli, a i nadalje rade kao da su sve uredno podmirili državi.
U Njemačkoj je primjerice cijena pravnog savjeta 250 eura, što je mnogostruko viša cijena nego po tarifi u Hrvatskoj, a nikome ne pada napamet da uvode fiskalne blagajne u njihove odvjetničke urede. Osobno podmirim sve troškove i davanja državi, a tek onda sebi uzmem plaću – kaže nam odvjetnica koja želi ostati anonimna jer smatra kako je iz liste poreznih dugova očito kao nisu svi pred zakonom jednaki.
Ministarstvo pravosuđa podržava novi model kontrole naplate odvjetničkih usluga. Porezna uprava je kao temeljni razlog za uvođenje fiskalnih računa navela kako su tijekom 2011. godine odvjetnici u prosjeku prijavili manje od 100.000 kuna prihoda godišnje dok im je imovina, suprotno dohotku, nekoliko puta veća.
Koliko stvarno naplaćuju
Smatra se kako odvjetnici za svoje usluge naplaćuju iznose mnogostruko više od propisanih tarifa. Također se ističe i kako odvjetnici koji rade po službenoj dužnosti, što je obično oko 10 posto obujma posla svakog odvjetničkog ureda, nerijetko naplate visoke svote.
Na Županijskom sudu u Splitu je za rad na jednom uskočkom slučaju jedan od odvjetnika uprihodio oko 90.000 kuna. Međutim, cjenik usluga obavljenih po službenoj dužnosti je strogo određen te dobiveni iznos nije proizvoljan već proizlazi iz pravilnika o tarifi koja vrijedi za te usluge.
