Psihijatrijska bolnica Ugljan godinama je jedna od najkvalitetnijih bolničkih ustanova u Hrvatskoj, ponajprije zahvaljujući stručnosti psihijatrijskog tima predvođenog mr. sc. Vitomirom Višićem, ali i stručnjacima iz područja kliničke psihologije, nutricionizma, socijalnog rada i sestrinstva.
Zahvaljujući podršci ravnatelja Mladena Mavara, na Voštarnici je otvoren Centar za demencije, kojega su, uz ravnatelja i voditelja Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika PB Ugljan dr. Višića, predstavili specijalistica psihijatrije dr. Dijana Suša, klinička psihologinja Suzana Tomić, magistra nutricionizma Tamara Sorić, magistra socijalne politike Nikolina Klamer Radaš, radna terapeutkinja Antonija Mihaljević i glavna sestra odjela Andrea Smud.
Demencija je problem o kojemu se puno govori, a broj oboljelih toliko je velik da se može govoriti o svojevrsnoj epidemiji. Ipak, razvijene zemlje postižu stagnaciju broja oboljelih, a kada do toga dođe, pacijentima se može pružiti kvalitetna skrb, kontrola rizičnih čimbenika, radna terapija i drugi postupci koji će usporiti tijek bolesti.

– U odnosu na osamdesete godine prošlog stoljeća, kada smo imali oko 600 pacijenata, sada ih imamo oko 300, što znači da je zahvaljujući lijekovima, angažmanu društva i obitelji broj hospitaliziranih prepolovljen. Osnovali smo domski smještaj i registrirali 52 kreveta, u kojima pružamo usluge za 15 pacijenata s Alzheimerovom bolešću i 37 s ostalim psihičkim bolestima. Prije dvadesetak godina otvorili smo dnevnu bolnicu i ambulantu u Zadru, a sada i Centar za demencije u Ulici bana Josipa Jelačića 6, rekao je na predstavljanju ravnatelj Mavar.
Najpoznatija demencija je Alzheimerova bolest, ali postoje i druge koje karakteriziraju gubitak pamćenja i intelektualnih sposobnosti. Oboljeli imaju problema s pothranjenošću i dehidracijom, slabošću, gubitkom mišićne mase, nestabilnošću, gubitkom teka, održavanjem higijene i osnovnim motoričkim vještinama. Obitelji su tada na velikom iskušenju te im je potrebna pomoć ovakvog centra, koji će okupljati niz stručnjaka iz različitih područja.

– Često se demencija smatrala samo gubitkom pamćenja, ali tu su i pad kognitivnih i psihomotoričkih funkcija, uključujući način na koji netko donosi odluke ili emocionalno reagira. Uz nju često imamo i prateću anksioznost pa je potrebno procijeniti jesu li kognitivne promjene posljedica afektivnih stanja ili je riječ o pravoj demenciji, koja se ne može izliječiti, ali se pacijenta može održavati u stanju u kojem se nalazi, istaknula je klinička psihologinja Suzana Tomić.
Doktorica Suša voditeljica je zadarskog Alzheimer Caffea, u kojem se jednom mjesečno druži s pacijentima i članovima njihovih obitelji.
– Jednom mjesečno družimo se sat vremena, razmjenjujemo iskustva, a to je na neki način i oblik psihoterapije. Jedni od drugih učimo, imamo lijep odnos i dobru energiju. Oboljeli i članovi njihovih obitelji na taj način vide da nisu sami, postavljaju pitanja, razmjenjuju iskustva i nadopunjuju se, istaknula je.

Demencija je prepoznata kao globalni javnozdravstveni prioritet te se najrazvijenije svjetske države hvataju u koštac sa svim izazovima koje ona nosi.
U Hrvatskoj je, istaknuo je dr. Višić, između 80 i 100 tisuća ljudi oboljelih od nekog oblika demencije. Kako se ta brojka treba pomnožiti s tri ili četiri da bi se dobio broj osoba koje je bolest zahvatila, članova obitelji i medicinskih profesionalaca, dolazi se do oko pola milijuna ljudi u Hrvatskoj koji se s njom susreću.

– Dugo se bavimo demencijom, ali došlo je vrijeme da ovaj problem prezentiramo na novi način i pomognemo ljudima da odgovore ne traže po različitim institucijama, a na kraju dobivaju vrlo malo informacija. Napravili smo iskorak s Alzheimer Caffeom, koji se održava svakog posljednjeg četvrtka u mjesecu, otvorili smo sada Centar za demencije, a radimo i procjenu mogućnosti otvaranja dnevnog boravka za osobe oboljele od demencije, kroz koji bismo također mogli pružati određeni oblik skrbi. Postoji velik interes za takvim oblikom pomoći i vjerujem da ćemo ga u dogledno vrijeme uspjeti oformiti, zaključio je dr. Višić.
















