Država pokreće program sufinanciranja ugradnje liftova u postojeće stambene zgrade, a prvi javni pozivi očekuju se već u ožujku 2026. godine. Program provodi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a cilj je olakšati život starijim osobama, osobama s invaliditetom i obiteljima s malom djecom u zgradama bez lifta.
Prema modelu financiranja, trošak ugradnje dijeli se na tri dijela: jednu trećinu pokriva država, jednu trećinu jedinica lokalne samouprave, a preostalu trećinu suvlasnici zgrade. Prijavu na natječaj podnosi zajednica suvlasnika putem upravitelja ili predstavnika zgrade.
U državnom proračunu za program osigurano je 2 milijuna eura u 2026. godini te 3 milijuna eura u 2027. godini.
Iako na prvi pogled riječ o značajnom programu, brojke pokazuju da će broj projekata biti ograničen. Ako prosječna ugradnja lifta stoji oko 120 tisuća eura, država bi godišnje mogla sufinancirati oko 50 liftova u cijeloj Hrvatskoj.
Za Zadar to realno znači tek nekoliko projekata godišnje, najčešće između dva i pet.
Duga procedura prije same prijave
Da bi se zgrada uopće mogla prijaviti na natječaj, suvlasnici moraju proći niz administrativnih i tehničkih koraka.
Prvi korak je odluka suvlasnika o ugradnji lifta, koja se donosi natpolovičnom većinom suvlasničkih udjela. U praksi prikupljanje potpisa često traje tjednima.
Nakon toga angažira se ovlašteni projektant koji izrađuje idejno rješenje i glavni projekt lifta, kojim se definira hoće li se lift graditi unutar stubišta, uz fasadu ili kao vanjsko okno.
Ako se lift gradi na zemljištu koje nije u vlasništvu zgrade nego grada, potrebno je dobiti suglasnost grada za korištenje dijela javne površine te riješiti imovinsko-pravne odnose, najčešće kroz pravo građenja ili služnost.
Nakon izrade projekta potrebno je ishoditi građevinsku dozvolu ili prijaviti početak građenja kroz sustav eDozvola. Iako zakonski rokovi nisu dugi, u praksi se na obradu predmeta ponekad čeka mjesecima, osobito ako je potrebno dopunjavati dokumentaciju.
Problem struje u starijim zgradama
Kod ugradnje lifta često se pojavi još jedan tehnički problem, električna infrastruktura. Mnoge starije zgrade nemaju trofazni priključak potreban za rad lifta.
U takvim slučajevima potrebno je zatražiti povećanje priključne snage i ugradnju trofaznog priključka od operatora distribucijskog sustava, odnosno HEP-a. To može značiti dodatne radove na elektroinstalacijama zgrade, ali i dodatno vrijeme za dobivanje potrebnih suglasnosti.
Mogu li se prijaviti zgrade koje su već počele graditi lift
Među suvlasnicima se već sada postavlja pitanje mogu li se na natječaj prijaviti i zgrade koje su već započele gradnju lifta.
U pravilu se na ovakve programe mogu prijaviti projekti koji još nisu završeni, odnosno oni koji imaju izrađenu projektnu dokumentaciju i potrebne dozvole, ali radovi još nisu dovršeni. Ako je lift već u potpunosti izgrađen i plaćen, takav projekt najčešće ne može biti predmet sufinanciranja.
To znači da bi se na natječaj potencijalno mogle javiti i zgrade koje su već započele radove, pod uvjetom da projekt nije dovršen prije prijave. Konačni uvjeti bit će poznati nakon objave javnog poziva.
Prednost će imati spremni projekti
Cijela priprema projekta često traje dulje nego sama gradnja lifta. Donošenje odluke suvlasnika, izrada projekta, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i dobivanje dozvola mogu potrajati od nekoliko mjeseci do godinu dana.
Zbog toga će u prvim godinama prednost imati zgrade koje već imaju spremnu dokumentaciju i riješene tehničke uvjete.
Za Zadar to u praksi znači tek nekoliko projekata godišnje, vjerojatno dva ili tri lifta, i to u zgradama koje uspiju na vrijeme riješiti dokumentaciju, dozvole i tehničke uvjete za gradnju.
