U Hrvatskom saboru održan je Okrugli stol „Budućnost paškog sirarstva“ u organizaciji saborskog Odbora za poljoprivredu i Udruge proizvođača Paškog sira. Uz zastupnike, predstavnike proizvođača i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sudjelovali su i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza, Hrvatske mljekarske udruge te predstavnici lokalnih zajednica i Zadarske županije.
„Danas ovdje ne razgovaramo samo o siru. Razgovaramo o identitetu, opstanku i budućnosti hrvatskog ruralnog i otočnog prostora.“ – uvodno je istaknula Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora te dodala da Paški sir nije samo proizvod – on je simbol znanja, tradicije, truda i prirodnih posebnosti koje Hrvatsku čine jedinstvenom. “U tom smislu, proizvodi sa zaštićenim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla, poput Paškog sira, predstavljaju našu konkurentsku prednost – kvalitetu, autentičnost i visoku dodanu vrijednost”, rekla je Petir.
Naglasila je kako sam potencijal neće biti dovoljan ako proizvođači od njega ne budu imali stvarnu korist. Osvrnula se na realne probleme poput pada proizvodnje ovčjeg mlijeka, nedostatka radne snage, administrativnih opterećenja, nepoštene trgovačke prakse, bolesti i štete od divljači te istaknula da ti izazovi zahtijevaju sustavna rješenja – od obrazovanja i savjetodavne podrške do pravednijih tržišnih uvjeta i otvorenije javne nabave prema domaćim proizvodima i onima s oznakama kvalitete. Podsjetila je kako je upravo Odbor za poljoprivredu inicirao izmjene Odluke o zelenoj javnoj nabavi, čime je osigurana veća prednost tim proizvodima u postupcima javne nabave. Zaključno je poručila kako je udruživanje proizvođača ključno za ozbiljno tržišno pozicioniranje te da očuvanje paškog sirarstva znači ulaganje u održivi razvoj, dostojanstven život u ruralnim sredinama i jačanje domaće proizvodnje kao temelja hrvatske budućnosti.
„Priča o paškom sirarstvu je priča o kamenu, buri, soli i vrijednom trudu ovčara i sirara“, istaknula je predsjednica Udruge Martina Pernar Škunca predstavljajući rad Udruge te dodala kako je riječ o najnagrađivanijem hrvatskom siru i strateški važnom proizvodu koji predstavlja dio nacionalnog identiteta, nasljeđa i tradicije. Ukazala je na potrebu pronalaska rješenja za pad proizvodnje ovčjeg mlijeka i osiguravanje potpore koja će proizvodima s oznakama kvalitete donijeti veću prepoznatljivost.
“Iako proizvodnja mlijeka stagnira, zbog stalnog rasta potražnje postoji perspektiva za budućnost proizvodnje ovčjeg mlijeka”, rekao je predsjednik Hrvatske mljekarske udruge Zdravko Barać. U posljednjih deset godina izgubljeno je 100.000 ovaca, što predstavlja ozbiljan izazov i za proizvodnju sira, a slični trendovi prisutni su i u Europskoj uniji. Uz pad broja uzgajivača i visoke ulazne troškove, kao dodatne izazove naveo je bolesti, klimatske promjene, starenje populacije uzgajivača i izostanak interesa mladih za ovu vrstu proizvodnje. Sve navedeno dovelo je do smanjenja proizvodnje ovčjeg mlijeka s 2,3 milijuna kilograma u 2022. na 1,6 milijuna kilograma u 2025. godini, što ukazuje na potrebu povećanja broja grla obuhvaćenih uzgojnim radom, rasta ukupne populacije te nastavka potpora na svim razinama.
Profesor Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Samir Kalit upozorio je na prevelike administrativne zahtjeve, nelojalnu konkurenciju i izostanak sustavne edukacije za sirare te istaknuo kako je, uz smanjenje stope PDV-a na sir na 5 %, potrebno planirati potpore za rad sektorskih organizacija, osigurati proizvođačima dostatnu potporu i zaustaviti depopulaciju ruralnih prostora. Na važnost edukacije upozorio je i profesor Antun Kostelić, naglasivši potrebu održivijeg upravljanja štetama od divljači i invazivnim biljnim vrstama. “Paška ovca otporna je na vremenske ekstreme, ali ne i na bolesti, stoga je važno unaprijediti uzgojno-selekcijski rad, uzgajati rasplodne ovnove i osigurati stručnu pomoć uzgajivačima”, rekao je Kostelić. Istaknuta je i potreba snažnije suradnje sa znanstvenim i stručnim ustanovama te promocije paškog ovčarstva turistima, čemu bi doprinijelo ulaganje u Centar za razvoj ovčarstva na Pagu, za koji su već osigurani objekti i potrebne lokacije.
O mjerama koje provodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te potporama koje su osigurane za ovčarstvo i proizvodnji sira govorio je ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Mato Čačić, dok se predstavnik Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Dragan Solić posebno osvrnuo na neobvezni sustav označavanja „Hrana hrvatskih farmi“, putem kojeg kupci kupnjom domaćih proizvoda doprinose održivosti hrvatske poljoprivrede, apeliravši na paške proizvođače da ga češće koriste. Predstavnica Državnog inspektorata Republike Hrvatske Željana Brkić izvijestila je kako Inspektorat kontrolira označavanje, kvalitetu i sljedivost u proizvodnji te da je u devet nadzora paškog sira utvrđeno pet nepravilnosti – jedna vezana uz sukladnost, a četiri uz zlouporabu naziva u ugostiteljstvu.
Predsjednica Udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“ Dijana Katica istaknula je da se proizvodnja paškog sira ne smije promatrati samo kao poljoprivredna djelatnost, već i kao ključni dio turističkog identiteta destinacije. Predložila je integraciju paških sirana i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u tematsku rutu „Ceste paškog sira“, naglasila važnost standardizacije kvalitete te je predložila da se kroz mjere ruralnog razvoja i konkurentnosti u turizmu potaknu mladi proizvođači na otvaranje kušaonica i smještajnih kapaciteta, zaključivši kako je Paški sir jedan od ključnih alata za jačanje prepoznatljivosti Republike Hrvatske kao zemlje kvalitetnih proizvoda.
„Paška ovca je Otok Pag upisala na hrvatsku i svjetsku gastronomsku kartu“, rekao je gradonačelnik Novalje i saborski zastupnik Ivan Dabo, osvrnuvši se na ulogu i potporu jedinica lokalne samouprave u promociji paškog sirarstva. Istaknuo je potrebu sustavnog upravljanja populacijom čagljeva koji uzrokuju velike štete te predložio razmatranje uvrštavanja ovčarske proizvodnje u sustav potpora za iznimno osjetljive sektore radi očuvanja kontinuiteta proizvodnje ovčjeg mlijeka. Podržao je i nastavak aktivnosti vezanih uz izgradnju Centra za razvoj ovčarstva na Pagu, koji bi trebao biti zajednički projekt dviju županija i četiriju jedinica lokalne samouprave. Potporu izgradnji Centra dao je i pročelnik za poljoprivredu Zadarska županija Daniel Segarić, podsjetivši da je Zadarska županija pružila potporu tijekom postupka zaštite Paškog sira.
„Naša udruga poziva neregistrirane proizvođače paškog sira da se registriraju i spremna im je pružiti podršku u tome, apeliramo na smanjenje PDV-a na pet posto, a uz potporu jedinica lokalne samouprave, jako nam je važno udruživanje proizvođača“, rekao je predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza Tomislav Vidas. Radi sprječavanja nelojalne konkurencije, osobito u ugostiteljstvu, predložio je uvođenje obveze navođenja proizvođača sira na jelovnicima ugostiteljskih objekata.
Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikola Dolački najavio je isplatu izravnih plaćanja do 1. travnja ove godine te izvijestio o provedbi sektorskih natječaja za ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, od kojih će oko 60 milijuna eura biti namijenjeno stočarskom sektoru. Istaknuo je kako Agencija zaprima sve kvalitetnije i bolje pripremljene projekte, što će rezultirati učinkovitijim korištenjem dostupnih sredstava.
