U kolovozu je objavljeno kako će zadarski građevinski obrt Credo-Ing vlasnika Ive Festinija, s ovlaštenjem za rad u povijesnoj jezgri, biti nositelj radova druge u uredu gradonačelnika. Nakon što se isti obrt, kao jedan od rijetkih na ovom području koji je specijaliziran za izvođenje, jedini javio za izvođenje prve faze, s cijenom od 104.029,80 eura bez PDV-a, dobio je posao i na drugoj fazi.
Na gradilište u Gradskoj vijećnicu ušao je HTV i napravio reportažu.
Zadarskim Narodnim trgom dominira gradska vijećnica sagrađena za vrijeme talijanske uprave nad Zadrom 30-ih godina prošlog stoljeća. U dijelu iznad gradske kavane smješten je ured gradonačelnika.
Reprezentativni prostori odavno nisu baš u reprezentativnom stanju.
– Trebalo je napraviti sanaciju jer da nije napravljena sanacija, došlo bi do urušavanja kompletnog krova, naveo je koordinator projekta obnove Tomislav Lalović.

Povijesne građevine zahtijevaju poseban pristup. Radovi su podijeljeni u dvije faze.
– Prva faza je bila konstruktivno-tehnička. Druga faza je likovno-kiparska. Prostor koji smo mi zatekli bio je potpuno neupotrebljiv. Strop je na više mjesta otpao, prvenstveno zbog prodora vlage. To je bilo tehnički najzahtjevnije. Druga faza se odnosi na likovne elemente prostora. Tu se nalaze vrlo vrijedni elementi; grb grada Zadra, florealni ukrasi na zidovima koji se rade, na kraju će biti i na stropu, rekao je glavni inženjer gradilišta Ivo Festini.

Riječ je o finim radovima kakve danas malo tko može odraditi.
– Krenuli smo u rekonstrukciju uništenih dijelova, a onda se krenulo i u veći zahvat, da bi se istaknula ljepota detalja koji postoje u ovom prostoru. Detalje koje mi nasljeđujemo kao povijesnu memoriju i zadatak nam je da to očuvamo i prezentiramo, kazao je akademski kipar i restaurator Aldo Krizman.
Srećom, vještine su to koje žele steći i mladi umjetnici.

– Lijepo je što možemo dati svoj doprinos u očuvanju ovakvih interijera. Lijepo je i što možemo koristiti razne tehnike u svakom procesu kalupiranja, retuša, na skeli, što možemo doprinijeti obnovi kulturne baštine, poručila je akademska kiparica i restauratorica Lucija Krizman.
U zemlji s tako bogatom baštinom kao što je naša važno je imati stručnjake koji će je znati sačuvati za buduće naraštaje.
















