U dvorani KIC Napredak u Gračacu održana je rasprava o vjetroelektranama i ugrozi koju predstavljaju za vodotokove, krško tlo te floru i faunu u okolišu, s posebnim osvrtom na područja zaštite Natura 2000. Također je bilo riječi o prostornom planu općine, o izgradnji odašiljača za mobilnu telefonsku mrežu izvan za to namijenjenog područja, te također o zagađenju vode preko otpada odloženog u prostoru bivšeg Paromlina.
Osim desetak aktivista Gračaca, došao je Načelnik Općine Gračac Goran Đekić.
Predstavnici građanske inicijative “Gospić je naš dom” odazvali su se pozivu. Vjeko Bušić i Ivan Brlić podijelili su svoja iskustva o opasnom otpadu i aktiviranju institucija koje su nadležne za saniranje enormnih količina tog neobrađenog otpada u Gospiću.
Budući je na raspravi bio i Ante Franjić iz Gospića, koji je također aktivan u borbi za rješavanje te ekološke ugroze, govorilo se dugo o različitim aspektima borbe za zaštitu okoliša i voda. U primjeru otpada u Gospiću važnu ulogu odigrao DORH pokretanjem kaznenog postupka protiv glavnih aktera ove afere.
– Zahvaljujući kaznenom progonu javnost je saznala za postojanje ove ekološke krize i dobila osnovne informacije. Ta je kriza još daleko od rješenja ali je potaknula građane da preuzmu aktivniju ulogu u zaštiti svojih života, istaknulo se na tribini.
Upravo je ovaj aspekt zajednički nazivnik građanskoj inicijativi u Gračacu i u Gospiću s tim da su projekti vjetroelektrana u Gračacu ugroza za pitku vodu i Ličanima i Zadranima. Osim toga postoji ugroza za vode od otpada sa područja bivšeg Paromlina koje kontaminira Zrmanju preko jezera udaljenog 50 metara od otpada, a koje se slijeva kroz krško tlo. Svakako bi trebalo ispitati i kakvoću vode na vodocrpilištu u Štikadi, odakle se snabdijevaju stanovnici Gračaca.
Zagađenja ne poznaju granice općina i županija. Vodocrpilište u Štikadi, kao i jezero pored otpada u Paromlinu, nalaze se u Ličko-senjskoj županiji ali su velika glavobolja za stanovnike Općine Gračac u Zadarskoj županiji.
U dosadašnjem tijeku javnih rasprava vezanih za izgradnju tri najavljena vjetroparka i to točno tri mjeseca nakon službenih javnih rasprava, pojavila se velika količina netočnih i neistinitih podataka o konkretnim područjima najavljenim za izgradnju vjetroparkova, koja se baš sva nalaze unutar zaštićenog područja Natura 2000.
S obzirom da je Ministarstvo okoliša i zelene tranzicije pozvalo javnost da se upozna sa studijama utjecaja na okoliš, postavlja se pitanje povjerenja koje građanin može imati u stručne podloge i podatke koje su dale stručne osobe iz područja ekologije, ako su ti navodi toliko masovno netočni i nepouzdani. Neizmjerna količina neistinitih podataka u tim studijama predstavlja veliku opasnost jer se radi o dokumentima koji bi trebali biti osnova za velike i dalekosežne zahvate u prostoru sa nepovratnim posljedicama na okoliš.
– Trebala bi se uključiti stručna javnost iz područja ekologije, biologije i dati mišljenje o svojim kolegama iz struke i njihovom radu, kao što su to primjerice dali profesori sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu kada su javno objavili svoje prigovore na Studiju utjecaja na okoliš za vjetroelektranu Ljut. Zabrinjavajuće je ako bi građanske inicijative same trebale nositi tako veliki teret dokaza u pitanjima struke. Za društvo u cjelini opasno je ako su se određeni slojevi struke tako umrežili da predstavljaju onu struku koja drži monopol u izradi elaborata a da to čini na način koji netočno prikazuje činjenice od kapitalnog značaja za osnovno ljudsko pravo a to je pravo na zdrav život i pitku vodu, istaknuto je na tribini.
Ovim zaključkom poziva se stručna i nestručna javnost da se aktivno uključi u raznovrsne javne rasprave od životnog značenja iz područja ekologije i visokoprofitabilne energetike.
