Treba li Hrvatskoj 14 sveučilišta i 31 veleučilište, tema je emisije HTV-a Otvoreno koju je vodila Zadranka Zrinka Grancarić. Među gostima je bio zadarski rektor Josip Faričić koji je od 1. listopada preuzeo predsjedanjem Rektorskim zborom. Zadarski rektor je o toj vrućoj temi govorio početkom rujna u Jutarnjem listu.
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u Hrvatskoj je 10 javnih sveučilišta, četiri privatna, 13 javnih veleučilišta i 18 privatnih, dok je u jesenskom roku ostalo prazno više od 10.000 mjesta.
Čak 471 studij nije upisao niti jednog studenta, a 293 upisala su manje od 10 studenata. Prema preliminarnim podacima, nakon jesenskog roka ostalo je 10.400 slobodnih mjesta.
Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić kao jedan od razloga velikog raskoraka u broju upisnih mjesta i upisanih studenata vidi demografski pad.
– S njim je u skladu i smanjenje broja učenika u Hrvatskoj, ali i u nekim susjednim zemljama, primjerice u Bosni i Hercegovini, iz koje je tradicionalno dolazio velik broj studenata na naša sveučilišta i veleučilišta. Podatak je alarmantan i potrebno je pristupiti temeljitoj analizi stanja, uzimajući u obzir i potrebe tržišta, ali i potrebe društvene zajednice koja ne funkcionira uvijek dinamikom tržišnih mehanizama, rekao je Faričić.
Potrebno je doista raditi na redukciji upisnih kvota i na ukidanju manjih institucija, posebno mislim na veleučilišta, ili pak na agregiranju takvih ustanova većim obližnjim ustanovama, smatra Faričić.
Govoreći o tome zašto studiji za koje ne postoji interes opstaju, Faričić kaže da među tim studijima ima mnogo onih koje bi doista trebalo ukinuti, ali ima i studija na kojima se željno očekuje makar nekoliko studenata jer je riječ o deficitarnim strukama.
– Primjerice, studije klasične filologije upisuje izrazito mali broj studenata ili ih ne upisuje nitko, a ako bismo u potpunosti ukinuli taj studij, za koju godinu nitko više ne bi predavao latinski jezik. Slično je i s nastavničkim smjerovima nekih prirodoslovnih predmeta, upozorava Faričić.
Neki fakultetski smjerovi imaju posebnu dopusnicu Ministarstva za rad bez obzira na to što imaju manje od 10 upisanih studenata.
– U mnogim manjim sredinama postoje veleučilišta koja nisu ispunila svoju svrhu. Dobili smo jedan parasustav u kojemu su se pokretali na stručnoj razini oni studiji koji postoje na obližnjim sveučilištima. Neka veleučilišta jedno su vrijeme ispunjavala svoju funkciju u nekih 20-ak godina postojanja, a sada je došlo vrijeme da se ona možda i ugase, ističe prof. dr. sc. Josip Faričić koji je u odnosu na ostale sudionike rasprave bio jasan i konkretan.
Za ravnatelja Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, dr. sc. Hrvoja Meštrića, veleučilišta nisu glavni problem.
– Činjenica je da je naš visokoobrazovni znanstveni prostor previše fragmentiran. Trenutačno radimo detaljnu analizu zajedno s Europskom komisijom i s OECD-om, kojom ćemo pokušati okrupniti znanstvene i obrazovne potencijale, rekao je Meštrić u Otvorenom.
