Zadarski rektor prof. dr. Joip Faričić u dodanoj dužnosti predsjednika Rektorskog zbora, što će službeno biti od 30. rujna, prvi je glasno progovorio o nužnom “ukidanju svih priljepaka visokoškolskom obrazovanju”.
Štancanje diploma i činjenica da svaki grad pa i gradić imaju svoj fakultet, ako ne i veleučilište, a da je malo previše i sveučilišta, stanje je koje kulminira u hrvatskom društvu. Deveto po redu sveučilište u Hrvata osnovano je u Slavonskom Brodu, a još su i četiri privatna sveučilišta. U situaciji demografskog deficita potencijalnih studenata, a nenormalnog suficita studija – stanje je poražavajuće. Ako se k tome doda laka zarada koja odvlači nove generacije od studiranja, o čemu je također jednom drugom prilikom stav iznio zadarski rektor, onda su kvantiteta i kvaliteta visokog obrazovanja na niskim granama.
Za Jutarnji list, rektor Faričić, kao predsjednik Rektorskog zbora, predložio je precizne kirurške mjere. Njima bi se odstranili studiji koje godinama nitko ne upisuje. To nije isto što i studij s malo studenta, primjerice klasične filologije. Ne možemo ostati bez nastavnika latinskog jezika bez kojeg nema medicine i drugih znanosti, upozorava zadarski rektor.
Druga mjera, prema rektoru Faričiću, smanjenje je upisnih kvota na studijima koji su “in” među studentima, a nemaju opravdanje na tržištu rada. Primjerice, na studiju ekonomije koji već desetljeće bode oči po interesu potencijalnih brucoša i upisnih mjesta na većim sveučilištima.
Rektor Faričić bi kao treću mjeru ukinuo patuljasta veleučilišta ako za njih nema većeg opravdanja od pukog lokalpatriotizma.
Uveo bi se moratorij na iste sveučilišne studije na 150 kilometarskom perimetru udaljenosti ako već taj studij postoji na drugom visokom učilištu. Slična mjera moratorija odnosila bi se i za stručne studije, prema prijedlogu mjera zadarskog rektora.
Hoće li Ministarstvo znanosti i Agencija za znanost i visoko obrazovanje reagirati na ovaj apel zadarskog rektora? Bi li to konačno trebala postati tema kojom će se baviti hrvatska javnost u kojoj je nekad pet posto visoko obrazovanih bila nacionalna sramota? Popis stanovništva i statistika mogu biti samo orijentir, ali hiperprodukcija diploma ne znači i visoko obrazovanu naciju.
Osobito što to još uvijek nije tema koja bi dirala akademsku elitu u HAZU, koja se ovo temom nije bavila u javnosti jer na nju , vjerojatno, nije vrijedno prosipati njihov intelekt društvenih privilegija.
Ovo su brojke koje same za sebe sve govore: maturanti su ove godine mogli birati između 1.380 studija na kojima je ukupna upisna kvota 40.443, a pravo upisa ostvarilo je 25.174 kandidata i kandidatkinja, kažu podaci Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
