Kapetanova kula, srednjovjekovna utvrda iz 13. stoljeća, već gotovo jedno desetljeće pulsira kao malo središte zadarske suvremene umjetnosti. Zahvaljujući entuzijazmu i upornosti Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zadar (HDLU), ova povijesna građevina dobila je sasvim novu funkciju – umjesto vojne povijesti sada čuva i oblikuje likovnu sadašnjost.
Na čelu udruge već devet godina nalazi se Dragan Jelavić, predsjednik HDLU-a Zadar, koji je u tom razdoblju uspio održati kontinuitet izložbenog programa i od Kule stvoriti prepoznatljivo umjetničko okupljalište. „U tih devet godina organizirali smo preko 120 izložbi. Svake godine barem deset, a nekada i dvanaest. To je jedini prostor koji imamo i zato nastojimo iz njega izvući maksimum,“ kaže Jelavić.
Od tri posjetitelja do pune Kule
Na samim počecima, priznaje, nije bilo lako. „Bilo je dana kada bi na otvorenje došlo dvoje, troje ljudi. Danas redovito dođe pedesetak posjetitelja. To pokazuje koliko se scena razvila i koliko publika prepoznaje da je Kula mjesto gdje se nešto događa.“
Posebnu draž Kuli daje njezina povijesna dimenzija. „To nije galerija u klasičnom smislu, nema vode, nema sanitarnog čvora, ali ima nešto drugo, povijesnu vrijednost. Kad ljudi shvate da ulaze u prostor star više od sedam stoljeća, umjetnost koju tamo gledaju dobiva novu dimenziju,“ dodaje.
Domaći i međunarodni autori
Iako je većina izložbi posvećena domaćim autorima, članovima udruge i umjetnicima iz cijele Hrvatske, Jelavić nastoji svake godine dovesti barem jednog gosta iz inozemstva. „Ove godine gostovao je Hyazinth Pakulla, umjetnik iz Poljske koji živi u Njemačkoj, a krajem rujna dolaze Dagmar Venus i Wolfgang Brenner, renomirani umjetnički par iz Njemačke koji često boravi ovdje jer imaju kuću u Privlaci. Sljedeće godine očekujemo i gošću iz Makedonije te jednu autoricu iz Zagreba.“
Slična iskustva imali su i sa slovenskom izložbom prije dvije godine: „Došli su kombijem iz Slovenije, doveli su i svoju glazbu – unutra je bilo krcato. Takvi događaji pokazuju da Kula može biti i međunarodna platforma“.
Jelavić rado ističe i iskustvo iz Njemačke, gdje je boravio na jednoj umjetničkoj koloniji. „Kad sam im pokazao fotografije Kapetanove kule i objasnio da u tom prostoru radimo izložbe, umjetnici iz europske udruge nisu mogli vjerovati. Za njih je bilo nevjerojatno da u jednoj tako staroj, povijesnoj građevini postoji suvremeni izložbeni program. Odmah su rekli da žele doći i izlagati ovdje. To vam govori da i stranci prepoznaju posebnost Kule”.
Izložbe koje svijetle u mraku
Trenutno je u Kuli postavljena izložba Antee Delpin, mlade umjetnice čiji fluorescentni radovi svijetle kada se ugase svjetla. „To je vrlo zanimljivo iskustvo za publiku, jer radovi ulaze u komunikaciju s posjetiteljem. Mi u Kuli ne prodajemo djela – prostor je isključivo izložbeni – ali zainteresirani mogu stupiti u kontakt s autorima. Možda jednog dana uvedemo i mogućnost prodaje, ali zasad nam je cilj da Kula ostane mjesto susreta i prezentacije,“ objašnjava Jelavić.
Financije i entuzijazam
Unatoč uspjesima, izazova ne nedostaje. „Ove godine nismo dobili ni lipe iz proračuna. Preživljavamo i snalazimo se, ali to je veliko opterećenje. Najviše vremena odlazi na papirologiju i financijske izvještaje, a sve se uglavnom svede na mene i još nekoliko ljudi spremnih za akciju.“
HDLU Zadar danas broji pedesetak članova, no samo ih nekolicina ima vlastiti atelje. „To je veliki problem. Kad bismo imali više prostora za rad i jednu pravu galeriju, barem pola članova bi imalo što pokazati. Potencijala ima, samo fali uvjeta.“
Umjetnost i grad
Program u Kuli traje od travnja do listopada. Godina započinje skupnom izložbom malih formata članova, a svaka nova sezona donosi raznolik program. Osim izložbi, HDLU već pet–šest godina organizira i akcije slikanja na trgu ispred Kule. „Kad nas je četvero–petero, to djeluje skromno. Kad nas je petnaest, to je već pravi događaj, akcija koja privuče prolaznike i turiste,“ kaže Jelavić.
No, dodaje, turisti uglavnom ne čine većinu publike. „Iskreno, rijetki turisti pokažu zanimanje. Njima je nevjerojatno da gledaju izložbu u prostoru iz 13. stoljeća, ali većinom samo prođu i pogledaju Kulu. Naši stalni posjetitelji su domaći ljudi – umjetnici, članovi, studenti, građani – oni čine jezgru publike.“
Pogled u budućnost
Unatoč svemu, Jelavić ostaje skroman. „Više puta sam mislio odustati. Ovo je veliko opterećenje i čovjek se umori. Ali svaki put kad vidim da ljudi dolaze, da postoji zanimanje, znam da se trud isplatio.“ Trenutni mandat mu traje četiri godine, a već razmišlja da ga nakon isteka prepusti nekome mlađem. „Možda je vrijeme da netko drugi preuzme. Ja sam htio odustati i prošli put, ali su me nagovorili da ostanem. Mislim da će se u udruzi naći netko tko će nastaviti dalje.“
Pred HDLU-om su i dalje brojni izazovi – od financiranja do nedostatka prostora – no Kapetanova kula ostaje sigurno uporište njihovih aktivnosti. Iduće sezone udruga već ima spreman program domaćih i međunarodnih autora, a Jelavić otkriva da su gotovo svi termini već rezervirani što je još jedna potvrda rada ove udruge.
Sadržaj nastao u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zadra
