Jedna od glavnih tema na današnjoj prvoj radnoj sjednici Županijske skupštine bila je izdavanje građevinskih dozvola. Temu su s prijedlogom decentralizacije pokrenuli vijećnici Davor Lončar (HDZ, načelnik Općine Poličnik) te Antonio Vučetić („Kapovićeva“ Nezavisna lista).

Obojica su ime svojih Općina nezadovoljni brzinom izdavanja dozvola, s tim da je Vučetić iznio konkretne podatke za Općinu Vir koja je zabilježila pad izdavanja, kako je naveo, od 300 posto.
– “Izdavalo se 120 do 160 dozvola, ovisno o godini, a ove godine izdano ih je 26, a s tim da je broj podnesenih prijava više-manje isti, ako ne i veći”, kazao je Vučetić koji je u sklopu ideje o decentralizaciji županijskog ureda za izdavanje građevinskih dozvola, predložio ured u Ninu koji je svojevrsno središte tog dijela županije.
Naveo je i primjer državne ceste D306 koja vodi od Žmirića do centra Vira za koju je Grad Zadar dobio dozvolu u roku od godinu dana za radove na Žmirićima, dok u Viru čekaju 10 godina za dozvolu za radove na istoj cesti na području Općine.
Vedrana Mišković (SDP) nešto se kritičnije osvrnula na podatak o 1600 izdanih građevinskih dozvola u prošloj godini s kojima nedavno pohvalio novi župan te izrazila zabrinutost za pomahnitali model gradnje koji se događa na području Zadarske županije.
– “Ali što se događa u prostoru? Većina objekata su betonske kocke koje investitori grade za apartmane. Kao posljedice, nestaje autohtoni stil gradnje, nestaju šume i zelene površine, a već prenategnuta infrastruktura opterećena je do krajnjih granica”, konstatirala je Mišković i upitala župana hoće li doista brinuti o resursima naše županije ili će održivi razvoj ponavljati kao floskulu?

Župan Josip Bilaver ponovio je u odgovoru broj od 1616 izdanih građevinskih dozvola u prošloj godini, čime se Zadarska županija svrstala na drugoj mjesto u državi. Više dozvola izdala je jedino Istarska županija, a županija na trećem mjestu ima značajno manje – 900 izdanih dozvola u prošloj godini.
– “U 2020. godini imali smo 824 zahtjeva, što znači da imamo porast od 141 posto ako gledamo prošlu godinu. Ove godine u prvih šest mjeseci imamo već 1082 zahtjeva, a 1021 smo zahtjev riješili. Znači da smo u rokovima, ali imamo problem zaostataka. Imali smo sastanke i jedno od rješenje je decentralizacija, a drugo, imamo javni natječaj za zapošljavanje dva službenika, kazao je Bilaver i izrazio nadu da će se „netko javiti, jer su uvjeti i plaće takvi kakvi jesu“, a najavio i plaćene prekovremene sate.
Zaključio je da će raditi na decentralizaciji i izmještanju pojedinih odjela te da bi uz dva nova službenika, dinamika izdavanja dozvola mogla biti brža.
















