Zadarski HDZ danas će predati izborne liste za Grad Zadar i Zadarsku županiju, a uoči otkrivanja imena koja će biti na listi na Radiju 057 gostovao je donedavni ministar EU fondova, sada kandidat za gradonačelnika Šime Erlić. Njegova odluka da se iz Zagreba vrati u svoj grad odjeknula je u cijeloj Hrvatskoj, iako on kaže kako nikada nije ni otišao iz Zadra, već je radio u Zagrebu, a živio ovdje.
– Zadar je uvijek bio prvi, to je moj grad, moja baza, obitelj i prijatelji i drago mi je da sam tu.
Erlić je uoči predstavljanja predizbornog programa najavio najvažniju točku, a to je profesionalizacija Gradske uprave, uz vanjske kontrole natječaja koje Grad Zadar raspisuje.
– Kako bismo dignuli Zadar na 100 posto, što nam je i slogan, te nadišli podjele koje smo imali zadnje četiri godine, moramo krenuti od sebe, sustava Gradske uprave i gradskih tvrtki. Grad mora biti lokomotiva razvoja, koji uređuje promet, komunalije, obrazovanje i druge politike te je u vrijednosnom smislu bitno kakve poruke šalje. Grad je vlasnik 10 tvrtki, nemaju svi obvezu javne natječaje za zapošljavanje, ali moramo maknuti jednu stigmu zapošljavanja preko veze i vratiti povjerenje građana u sustav. Zbog toga ćemo raspisivati javne natječaje čak i tamo gdje ne moramo. Nemamo što skrivati ako biramo najbolje, zato će na svakom natječaju biti komisija nezavisna od gradonačelnika i Grada u gradskim tvrtkama i Gradskoj upravi.
Znači li to da nije zadovoljan aktualnom vlašću?
– Ne bih okrivljavao nikoga u zadnje četiri godine. Pokušao se pronaći model da grad bude funkcionalan ali to se nije uspjelo. Bile su prevelike razlike u stavovima, pristupu i razmišljanjima između gradonačelnika i Gradskog vijeća, puno destruktivnosti, eksperimentiranja pa i neznanja. To je dovelo do podjela i svađa, zato inzistiramo na uključivosti svih građana. Zadar ne smije stajati zbog podjela, a to nam se događalo u zadnje četiri godine. Drugi gradovi u Hrvatskoj koristili su velike prilike za razvoj punih potencijala, a mi to nismo mogli. Moramo prijeći preko toga bez obzira na političke razlike.
Erlić je otkrio kako rado čita naš portal, a i proleti kroz komentare.
– Bude i puno onih ružnih, uvredljivih, nekada čovjek to uzima k srcu, ali s druge strane razumijem potrebu građana da izraze nezadovoljstvo i shvaćam kao priliku da dobiješ konkretan feedback građana i vidiš što treba poboljšati. Često pogledam komentare, najčešće se tiču prometa i zelenih površina. Slažem se s građanima da u zadnje vrijeme nestaje i javnih i privatnih prostora u gradu koje grabi kapital, takvo je stanje nažalost u cijeloj jadranskoj Hrvatskoj. Nisam protiv gradnje, razvoja mora biti ali po jasnim pravilima. Beskompromisno se mora čuvati javni prostor i zelene površine. Znamo da to tišti građane i zato ćemo napraviti zaokret u upravljanju gradom s ljudima koji su novi, koji su osvježenje u političkom smislu i imaju novu viziju, uz one koji su iskusni.
Jedna od glavnih tema pred izbore bila je prostorni plan.
– Mi u kratkom roku moramo donijeti pravila koja postrožuju uvjete gradnje, artikulirati kakvo to zelenilo mora biti na parcelama, koliko udaljenje od susjedne parcele, pravila drvoreda, da se donose projekti krajobraza s javnim projektima. Osim toga želimo otvoriti kompletno građanima prostorno planiranje i napraviti najparticipativniji pristup u donošenju novih planova, u suradnju s domaćim i ako treba europskim stručnjacima. Kroz niz javnih nastupa treba napraviti temelje novog prostornog plana i planiranja do 2050. godine, koji će omogućiti moderan i održiv grad, da se iz svakog kvarta može pristupiti parku, ili ako to nije moguće manjoj uređenoj površini.
Od većih projekata najavio je gradnju dvaju domova umirovljenika u Kožinu i na Dračevcu, pet škola za koje su već osigurana sredstva, vrtiće, najveći program stambenog zbrinjavanja u Hrvatskoj s programom priuštivog stanovanja, od kupnje stana do najma, subvencioniranih komunalno opremljenih parcela za gradnju kuća, s novih 740 stanova i 100 parcela Novom Bokanjcu, Crnom i Smiljevcu za domaće stanovnike koji nemaju riješeno stambeno pitanje.
