Zid koji je pao kada su novi vlasnici tvorničkog kruga Maraska pripremili gradilište, razjedinio je interese građana i gradske vlasti Zadra. Spojeni su bili tek naizgled 2016. godine kada je na inicijativu tadašnje predsjednice kluba HDZ-ovih vijećnika Elvire Sterle došlo do sastanka predstavnika stanara s resornim pročelnikom i njegovim zamjenikom, Darkom Kasapom i Matkom Segarićem oko spojne nove ceste koja je tada bila u povojima (ovisna o gradnji hotela Maraska).
Godinu dana kasnije, pročelnik Kasap je za naš portal izjavio kako se sa stanarima dogovorilo kako će i „dalje imati mogućnost parkiranja na postojećem parkiralištu preko kojeg neće ići profil nove prometnice. Najnovijim izmjenama plana dobiti će i dodatna mjesta za parkiranje, umjesto da parkiraju na nogostupu.“
Tada je, prema njegovoj najavi, sporna cesta bila pred građevinskom dozvolom. Istina da se gradnja ceste dogodila prema građevinskoj dozvoli iz 2023. godine na – k.č. 3508/18 k.o. Zadar k.o., Čestica preko koje bi se trebala nastaviti izgrađena cesta od 152 metra dužine, u suvlasništvu je stanara Ulice Miroslava Krleže 1, od A-do G i upisana je za čestica 3508/2.
U ISPU se navodi kako je namjena gradnje spojne ceste ulice Miroslava Krleže s Obalom kneza Trpimira -nova javna prometnica, a uredni zahtjev za uporabnom je od 23. siječnja 2025.
Kasap govori i kako je pred dobivanjem uporabne dozvole Ulica 9. svibnja 1945. godine koja završava u metalnoj ogradi kojom su se stanari odvojili i poručuju “ne damo svoje”. Zato je to sada slijepa ulica.
Učinit će to i pred sudom.
Iz odvjetničkog ureda Gluić & Ninčević u ime stanara četiri ulaza Ulice Miroslava Krleže podignuli su tužbu protiv Grada Zadraza uznemiravanje posjeda.
Za to navode ključne dokaze:
1. Grad Zadar prešućuje činjenicu da je u postupku povezivanja prigovor stavio samo na jedno rješenje, dok su tri rješenja o povezivanju pravomoćna, provedena uknjižba suvlasnika na cijeloj nekretnini te Grad nije imao nikakvih prigovora niti je ikada pokrenuo ikakav postupak;
2. STATUS JAVNOG DOBRA/NERAZVRSTANE CESTE – nije donesena odluka Gradskog vijeća da se radi o nerazvrstanoj cesti niti je provedena bilo kakva zakonom propisana procedura utvrđenja statusa javnog dobra prema odrebama Zakona o cestama niti je provedena procedura izvlaštenja kod izgradnje prometnice…
3. MARASKA – oni 2006/2007 godine sele u Gaženicu i od tada nema proizvodnje na području gdje se gradi Hyatt – Zakon o cestama stupa na snagu 2011. godine i ovaj argument Grada Zadra je u potpunosti protivan odredbama Zakona o cestama. U trenutku stupanja na snagu Zakona o cestama Maraska je već odavno prestala funkcionirati, a kamoli koristiti ovaj dio za pristup. S druge strane Maraska nije mogla navedeno koristiti obzirom na instalacije i parking koji koriste suvlasnici zgrade….
Zakon o cestama iz 2011. godine to je jasno regulirao tvrdi pročelnik Darko Kasap u izjavi za Radio Zadar u slučaju Maraska, uništio je toliko privatnog vlasništva svojim tumačenjem i postupcima gradskih vlasti.
Epilog su sudske tužbe koje najčešće ispadaju po onoj narodnoj “bosti se s rogatima” pa čak i traženje ljudskih prava na sudu u Strasbourgu zbog primjene tog zakona koji omogućava uzurpaciju privatnog pod krinkom javnog dobra.
I dok su stanari zgrade Maraske jučer dva puta vraćali ogradu nakon što su ponovno postavili novu jer su im komunalni redari odnijeli prvu ogradu, istodobno se događa skoro sličan slučaj u Orašju.
Stanari imaju sudski dokaz da je parkiralište privatni prostor suvlasnika u zgradi pa su postavili rampe koje su komunalci skidali, a vrhunac sukoba s gradonačelnikom je njegova režija akcije razbijanja retrovizora na autima stanara.
Kako će završiti zadarski slučaj uzurpacije s cestom koja nosi naziv datuma Dana pobjede, teško je predvidjeti nakon jučerašnji poruka koje su suvlasnici jasno uputili javnosti.
Tko će dokazati postojanje javnog dobra: Odsjek za ceste koji pripada Odjelu za komunalne djelatnosti ili suvlasnici Maraska zgrade s velikim brojem živih svjedoka i foto – dokaza? Izvjesno je samo da će se to kao i u mnogim slučajevima dugo povlačiti po sudu.
Ta spojna cesta planirana je tek 2011. godine u Prostornom planu Grada Zadra, a 2010. godine imenovana je ulicom koja 15 godina poslije i dalje nema spoja. Izgrađena je prema građevinskoj dozvoli samo na čestici koja je u vlasništvu turskih investitora koji su kupili taj projekt Zadar resort od prethodnih vlasnika, a oni su u posjed tvornice Maraska ušli preko Hypo banke.
