Na javnom savjetovanju trenutno se nalazi Akcijski plan energetske učinkovitosti Grada Zadra za razdoblje od 2025. do 2027. godine. U planu je navedeno 19 mjera koje Grad planira provesti, a raspoređene su u tri sektora: zgradarstvo, promet i javna rasvjeta. Ako se provedu sve predložene mjere ukupne godišnje uštede iznosit će 2.979,54 MWh, uz očekivano ukupno godišnje smanjenje emisija od 817,16 tCO2.
U sektoru koji se odnosi na promet, osim očekivanih mjera koje se odnose na nabavku električnih bicikli, zamjenu dijela voznog parka Grada s električnim vozilima, punionice elektromotornih vozila, nalazi se i mjera “nabave plovila na vodik”.
Investicija u “čistu tehnologiju” vrijedna je 1.950.000,00 eura, a Grad bi sudjelovao s 20 do 30 posto svojih sredstava. Ostatak bi se sufinancirao EU sredstvima iz Interreg C programa.
Plovilo bi, kako navode, služilo za provođenje aktivnosti na otocima koji administrativno pripadaju Gradu Zadru, a koje bi u budućnosti zamijenilo sadašnje plovilo na fosilno gorivo. U vlasništvu Grada je, vezana u Marini Zadar, stara kalafurija imena Sveti Nikola. Brod je to koji je odradio svoje, a iako je lani u njegovu obnovu uloženo 7 tisuća eura, nije posljednjih godina puno služio Gradu.
Izrada studije izvodljivosti za postavljanje punionice za vozila na vodik posebna je mjera u Akcijskom planu za koju se navodi da je “projekt započeo s provedbom (izrada studije izvodljivosti u planu)“. Punionica se planira postaviti na području luke Gaženica i prvenstveno bi služila za punjenje plovila na vodik. Izrada studije izvodljivosti sufinancirala bi se EU sredstvima iz programa Interreg Italija-Hrvatska 2021. – 2027. u okviru EU projekta TransH2. Za izradu studije predviđeno je 10 tisuća eura.
Brodovi na vodik nisu još rašireni u uporabi. Prošle godine najavljena je gradnja prvog katamarana na vodik koji bi plovio Jadranom, a investitorski konzorcij 14 partnera iz Europle kordinira riječka inženjerska tvrtka za projektiranje brodova – Lürssen Design Center Kvarner, podružnice njemačke tvrtke. Hrvatski partneri na projektu su još Jadrolinija i Pomorski fakultet u Rijeci. Iako su najavljivali da će brod imati brzinu od 35 čvorova, domet od 260 nautičkih milja i nositi 275 putnika, a sve samo uz ispuštanje vodene pare, novih informacija o projektu nisu puštali u javnost od svibnja prošle godine. Prije nekoliko godina isto je tako najavljivan i katamaran na vodik u Splitu, no ni taj se projekt prema zamisli Juroslava Buljubašića i prof. Frane Barbira, nakon početnih najava, nije više spominjao.
San Francisco je prošlo ljeto pokrenuo pilot projekt koji je trajao 6 mjeseci tijekom kojeg je u komercijalne svrhe korišten trajekt na vodik. Iako je mogao postići brzinu do 15 čvorova, standardni radni opseg bio je od 8 do 12 čvorova, a jedini ispušni proizvod vodena para.
Međutim, činjenica da ispušta samo vodenu paru, ne znači da je pogon na vodik najčišća energija. Još uvijek se najveći dio proizvodnje vodika dobiva izgaranjem fosilnih goriva, a ne iz obnovljivih izvora što je svakako jedan od ciljeva EU.
Nadajući se energetskoj neovisnost, EU povećava ulaganja u vodik, pa je tako i Hrvatska prošle godine dobila Studiju plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine.
