Uspješnom i rekordnom turističku 2024. ocijenili su Vlada, Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) i Hrvatska turistička zajednica (HTZ), a zadovoljstvo su iskazale i gotovo sve strukovne udruge. Složni su da je godina bila nepredvidiva, za neka razdoblja i izazovna i zbog geopolitike, klimatskih promjena te stalnog rasta cijena i svih troškova i nedostatka radnika, navodi se u objavi koju HINA prenosi.
Donosimo najvažnije zaključe:
Za 2024. se očekuje da će završiti s više od 21 milijunom dolazaka turista i više od 108 milijuna noćenja, što je za tri i jedan posto više nego 2023., čemu pridonosi i dobra turistička posjeta u prosincu zbog mnogih adventskih manifestacija i božićno-novogodišnjih ponuda.
U 2024. u primjenu je krenuo novi Zakon o turizmu s pratećim pravilnicima, slijedeći strategiju održivog razvoja turizma do 2030., čime je počela provedba reforme turizma s naglaskom na nove alate za mjerenje i upravljanje turizmom na svim razinama te većom ulogom i odgovornošću lokalnih vlasti.
Potkraj godine Hrvatski sabor je usvojio nekoliko zakona koji se tiču i turizma, a svi stupaju na snagu s 1. siječnjem 2025.
Prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada vlasnici koji stanove daju u kratkoročni najam trebat će pribaviti suglasnost dvije trećine suvlasnika u zgradama, a oni koji već stanove daju u kratkoročni najam, u roku od pet godina, odnosno do 31. prosinca 2029., moraju ishoditi tu suglasnost.
U primjenu će s 2025. i izmjene poreznih zakona, kojima se uvodi porez na nekretnine, propisuju novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu, novi rasponi stopa poreza na dohodak, povećava osnovni osobni odbitak i prag za ulazak u sustav PDV-a, pa se tako primjerice dosadašnji porez na kuće za odmor zamjenjuje porezom na nekretnine, koji će iznositi od 0,6 do osam eura po metru četvornom, a obavezan je za lokalne jedinice i one same mogu određivati visinu tog poreza.
Oslobođeni plaćanja novog poreza na nekretnine bit će “domaćini”, osobe koje malo turističko iznajmljivanje imaju kao dodatnu djelatnost u objektu u kojem imaju prijavljenu i vlastitu adresu stanovanja, a novim se poreznim izmjenama propisuju i novi rasponi za utvrđivanje paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta turistima.
Sukladno indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi će donositi odluku o visini paušalnog poreza po krevetu u propisanim granicama. Taj će raspon iznositi između 100 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 70 do 200, trećoj od 30 do 150, a u turistički najnerazvijenijim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.
Izmijenjeni Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti uvodi pojam “domaćina” kao iznajmljivača koji ima prijavljeno prebivalište na području jedinice područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi objekt u kojem pruža ugostiteljsku uslugu smještaja u domaćinstvu (uz mogućnost usluge doručka). Domaćinom se neće smatrati iznajmljivač koji iznajmljuje stan u višestambenoj i stambeno-poslovnoj zgradi, a kako je definirano i odredbama zakona kojim se uređuje upravljanje i održavanje zgrada.
Mijenjaju se i odredbe koje se odnose na rok važenja privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih usluga u objektima za koje postupci ozakonjenja i uređivanja prava vlasništva u zemljišnim knjigama nisu dovršeni, odnosno rok se produžuje najdulje do 31. prosinca 2026. Time se omogućuje nastavak obavljanja djelatnosti do tog roka, ali se istodobno i ukida mogućnost podnošenja novih zahtjeva za izdavanje privremenih rješenja od 1. siječnja 2025.
Foto: facebook Trn u oku Zadar
U turizmu su se u 2024. nakon pandemijskog zastoja nastavile investicije u obnovu, održivost i otvaranje novih hotela, resorta i drugih objekata.
Resorno ministarstvo u 2025. ulazi s povećanjem proračuna za više od 40 posto, pri čemu samo za sport za više od 30 posto u odnosu na 2023., što će ići za sportsku infrastrukturu, krovna udruženja i saveze, klubove, edukaciju, trenere, opremu i dr.
Sport se uključuje u promociju turizma, i obrnuto, jer se kombinacija uspjeha hrvatskih sportaša i bogate turističke ponude zemlje pokazala dobitnom.
Ulaže se i u turizmu, od investicije po sredstvima iz NPOO-a od oko 350 milijuna eura koje su u tijeku i čiji se završetak očekuje u idućih par godina, kao i iz privatnog sektora, potpomognute i sredstvima iz EU fondova, a uz ostale i novom kreditnom linijom HBOR-a za održivi turizam, za što je osigurano 170 milijuna eura.
Krediti su namijenjeni za hotele i sličan smještaj kao i kampove, za poduzetnike svih ‘veličina’, za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva, gradnju ili obnovu i rekonstrukciju postojećih objekata, opremanje i uvođenje sadržaja.
U 2025. se očekuje i otvaranje nekoliko novih hotela pod brendovima svjetskih hotelskih lanaca, Marriot na Cresu, Accor odnosno jo jedan njihov Movenpick, uz Zagreb i u Novom Vinodolskom, u planu je i otvorenje prvog Hyatt hotela u Hrvatskoj, u Zadru, dovršava se resort i zona Pical u Poreču, otvara se hotel Monumenti i resort u Puli te drugi objekti, a i 2024. je bilo otvaranja, od novog Hiltona u Opatiji, Movenpicka i Pullmana u Zagrebu te drugih
