Hrvatska elektroprivreda (HEP) raspisala je javni natječaj vrijedan 125 tisuća eura za sveobuhvatno istraživanje potencijala za izgradnju novih vjetroelektrana u Hrvatskoj. Osim istraživanja pogodnih područja za izgradnju novih vjetroelektrana, traži se analiza postojećih projekata vjetroelektrana u razvoju za akviziciju.
Potencijali će se istraživati u kontinentalnim županijama poput Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske te u svim obalnim županijama, među kojima je i Zadarska koja je odavno prepoznata kao županija bogata vjetropotencijalom. HEP-u će ona svakako biti zanimljiva s obzirom da u natječaju traže da se zainteresirani izvođači usredotoče na lokacije u neposrednoj blizini postojećih kapaciteta HEP grupe zbog jednostavnijeg ostvarenja priključka na elektroenergetsku mrežu.
Korisno će biti i to što se teretna luka Gaženica premetnula u luku specijaliziranu za istovar vjetro-turbina, što su nam prije četiri godine potvrdili iz tvrtke Luka.
Dobru infrastrukturu nesumnjivo ima Zadarska županija koja trenutno broji 20 aktivnih projekata VE od kojih je većina puštena u rad, iako manji dio čeka na energetska odobrenja. Najveća je vjetroelektrana Zelengrad-Obrovac koja godišnje proizvede 99 megavata u vlasništvu tvrtke Eko – Energija d. o. o. čiji je vlasnik litvanska tvrtka UAB Renerga, a zatim VE Korlat kraj Benkovca koja je prva HEP-ova vjetroelektrana puštena u rad 2021. godine.
No prije nego što je HEP (kasno?) krenuo o projekte s obnovljivim izvorima energije, Ante Ćurković, nekadašnji HEP-ov direktor za strategiju, planiranje investicija i korporativni razvoj, počeo je samostalno ulaziti u projekte vjetroelektrana zbog čega je dobio nadimak „kralj vjetra“. Tako je, samo u Zadarskoj županiji, već 2010. otvorio VE Velika Popina, 2012. VE Bruška, a onda iduće godine Zadar 4 kod Benkovca, te 2017. VE Poštak kao proširenje VE Velika Popina.
Njegov sin Tomislav Ćurković vlasnik je VE Zadar 2 i Zadar 3 koje su na području Benkovca i Obrovca otvorene 2010.
Posao odnedavno širi i njegov zet, Iljko Ćurić koji planira otvorenje dvije vjetroelektrane na području Gračaca, VE Borje dobila je energetsko odobrenje u ožujku ove godine, a uskoro bi trebala i VE Rudan. Za VE ZD4P dobio je energetsko odobrenje 2022. godine. Doduše, zainteresiran je Ćurić i za solarne elektrane, a do proljeća bi trebala biti otvorena ona najbliža Zadru – na Babindubu.
Nadalje, Iljko Ćurić i Tomislav Ćurković također su članovi uprave tvrtke Kunovac d.o.o. koja ima VE ZD2P i VE ZD3P koje se protežu na području Benkovca i Obrovca.
Županijski prostorni plan
Županijskim prostornim planom određena su područja za planiranu izgradnju vjetroelektrana na području Grada Paga, Grada Obrovca, Grada Benkovca, Općine Jasenice, Općine Gračac i Općine Lišane Ostrovičke. Na području Lišana i na području naselja Vukšić još uvijek nema vjetroelektrana iako su ta područja ucrtana u županijski prostorni plan. Mještani Vukšića oštro su se pobunili protiv gradnje, a u tome imaju i podršku Grada Benkovca.
Prema posljednjim izmjenama Prostornog plana Zadarske županije definirana je udaljenost vjetroagregata od granice građevinskog područja naselja je najmanje 1000 m, a iznimno može biti i manja, ali ne manja od 500 m ako se u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš utvrdi da zahvat nema značajniji negativni utjecaj na naselje. Među uvjetima gradnje navodi se da moraju biti „izvan zona izloženih vizurama vrijednog krajolika, te s mora i glavnih prometnica“.
Međutim, u tijeku je izrada novih, IX. izmjena Županijskog prostornog plana, i to pod pritiskom energetskog sektora koji bi baš na zadarskom području ulagao u vjetro, odnosno solarne sustave prema EU Direktivi.
