Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru organizira javno predavanje pod nazivom Kretanje ljudi i ideja na dalmatinskom višegraničju: Razvoj posjeda Borelli u uvjetima brojnih izazova ranog novog vijeka dr.sc. Dubravke Mlinarić, znanstvene savjetnice s Instituta za istraživanje migracija u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru u srijedu 4. prosinca 2024. s početkom u 12 sati.
Predavanje je pripremljeno u okviru projekta: Kretanje ljudi i ideja: migracije i predmoderni kulturni razvoj hrvatskih zemalja (Institut za istraživanje migracija (IMIN), NextGeneration EU). Predavačica Dubravka Mlinarić je povjesničarka i geografkinja te znanstvena savjetnica na Institutu za istraživanje migracija u Zagrebu, a za svoje istraživanje koristila je i fond Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.
Vremena složenih kriza, poput ovih s kojima se trenutno suočavamo, podsjećaju nas na slična povijesna iskustva. Promatrajući univerzalne čimbenike tih kriza, poput lokalnih ili regionalnih ratova, nepovoljnih ekoloških i krajobraznih promjena, ljudskih ili životinjskih bolesti epidemijskih ili čak pandemijskih razmjera, gospodarske fluktuacije s povezanim društvenim nejednakostima, pritisaka depopulacije ili neuravnoteženih migracijskih trendova, uključujući neregularne migracije, dalekosežni učinci čine se neupitnima. Stoga se nameće pitanje što smo naučili iz vlastitog ranonovovjekovnog iskustva, ili iz iskustava neposrednog susjedstva?
Dugotrajna ekonomska, demografska i ekološka devastacija, razaranja i nesigurnost na višestrukim graničnim područjima snažno su utjecali na organizaciju posjeda Borelli od 1752. godine nadalje. Na mikrorazini to je rezultiralo ponovnim naseljavanjem devet sela feuda nakon mletačke rekonkviste, a osobito nakon proširenja posjeda na područja Nove i Najnovije Stečevine.
Osim toga, vizionarska uloga progresivnog intelektualca i fiziokratskog pionira Francesca Borellija u isušivanju i transformaciji ekološki nestabilnih nizinskih blata i močvara Vrane, praćena
iskorjenjivanjem malarije, dovela je do povećanja poljoprivredne produktivnosti, što je dodatno podizalo kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Usprkos složenoj pravnoj i političkoj organizaciji graničnih društava na udaljenim periferijama triju sredozemnih sila, prisutnosti nepredvidive prostorne mobilnosti i početnog neuspjeha morlačke kolonizacije, razvoj posjeda Vrana u idućim stoljećima potvrđuje da su dugoročni rezultati inicijalnih napora bili znatno veći nego što to djeluje na prvi pogled.
