Znanstvena istraživanja u kojima je sudjelovala doc.dr.sc. Melita Mokos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Sveučilišta u Zadru, koja su provedena na području Sredozemnog mora pokazala su da hrvatski učenici nemaju baš dobro znanje o moru.
Ipak, ohrabruju njihov pozitivni stavovi prema očuvanju mora, ističe docentica Mokos koja jako puno radi s djecom uz more. Obrazovanje je ključno za edukaciju budućih generacija o moru te bi uključivanje morskih tema u obrazovanje, prema njezinom mišljenju, trebalo biti prioritet za državu koja je toliko vezana za more kroz ekonomiju, kulturu, povijest i tradiciju.
Sveučilište u Zadru partner je na HORIZON Europe projektu BlueLightS – EnLIGHTening future Schools to deliver BLUE Sustainability in Europe koji za cilj ima promicanje plavog obrazovanja u Hrvatskoj. Također, u rujnu će se na Sveučilištu u Zadru održati međunarodna konferencija na temu oceanske pismenosti u suorganizaciji s Društvom istraživača mora 20000 milja te će to biti prilika za neke nove korake na području znanja o moru u Hrvatskoj, najavila je docentica Mokos.
Ona podsjeća kako dok smo djeca, radujemo se moru, brinemo o njemu i štitimo ga te pita zašto su onda odrasli nesvjesni važnosti mora i prirode za naše živote?
- More prekriva preko 70% Zemljine površine, ima ključnu ulogu u kruženju vode u prirodi jer najveći dio vode koju pijemo zapravo dolazi upravo iz mora (isparavanjem i daljnjim kruženjem u prirodi). U moru se nalazi većina života na Zemlji, regulira vrijeme i klimu, upija ugljikov dioksid iz atmosfere, u moru nastaje više od 50% kisika na Zemlji, hrani veliki dio ljudske populacije te se njime odvija oko 90% ukupnog svjetskog prometa. Sve navedeno čini (zdravo) more temeljem života na Zemlji te društva u kojem danas živimo, a ugrožavanjem zdravlja mora, ugroženo je i zdravlje čovjeka. Stoga smo svi povezani s morem bez obzira gdje se nalazimo.
More omogućava i cijeli niz gospodarskih aktivnosti kao npr. turizam, ribarstvo, akvakultura. No, u isto vrijeme te i druge aktivnosti na moru, ali i na kopnu, značajno utječu na degradaciju i uništavanje morskih ekosustava čime se ugrožavaju sve one “usluge” koje more pruža, a ključne su za život na Zemlji i društvo. Iz tog razloga je važna održivost u gospodarskim aktivnostima, aktivna zaštita i očuvanje mora te podizanje svijesti javnosti o tome, navela je mlada zadarska znanstvenica koju smo u razgovoru za Radio 057, u emisiji Znanje – imanje, prozvali Seaside Woman.
Od nje doznajemo kako Ujedinjeni narodi su proglasili Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021.-2030.) s krajnjim ciljem očuvanja mora. Dio toga je Desetljeća oceanska pismenost ili znanje o moru tj. razumijevanje utjecaja naših aktivnosti na more te utjecaj mora na nas i naše aktivnosti.
Ona je u ožujku sudjelovala na konferenciji o Bruxellesu na Europskim danim pismenosti. – Dugogodišnje aktivnosti koje se provode na području „ocean literacy“ na Sveučilištu u Zadru čine ga pionirom oceanske pismenosti u Hrvatskoj te se velik trud ulaže u uključivanje morskih tema u obrazovanje, promicanje plavog obrazovanja, a sve s ciljem očuvanja mora i njegovog održivog korištenja, ustvrdila je tim povodom doc. Dr. Melita Mokos.
