Prigodnom izložbom, izborom iz fonda na temu bivšeg kompleksa ženskog odgajališta sv. Dimitrija u Zadru, danas zgrade Starog kampusa Sveučilišta u Zadru, te predavanjem prof. dr. sc. Ante Bralića, u Znanstvenoj knjižnici započelo je svečano obilježavanje Dana Sveučilišta u Zadru.
U bogatom programu koji će se odvijati do 27. ožujka zakazano je nekoliko predstavljanje knjiga, izložbi, koncerata, a središnji program je u ponedjeljak, kada će se održati Svečana sjednica.
Prepoznatljiva zgrada Starog kampusa na rivi, koja je bila tema današnjeg predavanja, nekada je bila ženski licej, a na jedan način tradicija se zadržala sve do danas, jer je većina i studenata i predavača ovog roda. No ona je prije svega svjedok važnosti mora, koje nije samo predmet istraživanja na Sveučilištu, nego i simbol suživota s morem, od mora i za more, istaknuo je u pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.
– Sveučilište danas na različite načine vrednuje baštinu, nastoji sukreirati suživot s društvenom i gospodarskom zajednicom. Kada gledamo u sutra, pokušavamo onoliko koliko možemo anticipirati te procese. Činjenica je da se sveučilište svojim širenjem nije odreklo pozicije uz more, na rivi. Činjenica da je u prošlosti česti mijenjala imena, ali uvijek čuvala jednostavno ime „riva“ svjedoči o tome što znači kontinuitet za ovaj prostor. Osnovna semantika sveučilišta je da je to ustanova koja jamči Gradu urbanitet, inovativnost i mladost, rekao je Faričić, zadovoljan što se izložba priredila u prostoru Znanstvene knjižnice, koja je od ove godine sastavnica Sveučilišta, uz zadržavanje pravne osobnosti. Ona nastavlja se svojim vrijednim radom te je otvorena široj zajednici ne samo putem knjižnične građe, nego i ovakvih događaja.
Izložbu je predstavila v. d. ravnateljice Znanstvene knjižnice Marijana Senkić-Klapan, ovog puta uz Tomislava Blaževića i Ivanu Župić-Baždarić i u ulozi autorice postava. Uz nadu da su njom uspjeli ukazati na bogatstvo i važnost fonda, zahvalila je svim suradnicima koji su pomogli u njezinom postavljanju.
Prof. dr. sc. Ante Bralić govorio je o važnosti tadašnjeg Liceja na prostoru koji je u ono doba imao visoke stope nepismenosti, posebice među ženskom populacijom. Nažalost, nije ga mogao pohađati bilo tko:
– To je bila ženska građanska škola zatvorenog tipa, koju su vodile časne sestre Engleske dame, a polazile su je kćeri zadarske i dalmatinske elite, redom kćeri tadašnjih plemića, trgovaca, političara… Djevojčice su se odgajale u moralnom i religioznom duhu, morale su se pripremiti za ono što ih je čekalo, a to je vođenje domaćinstva, da znaju biti ugodne u društvu, nekoliko riječi na francuskom, svirati i pjevati… Djevojčice sve do 1910./11. nisu mogle upisivati osmogodišnje gimnazije, a i tada ih je moglo biti najviše pet posto. Prve tri zadarske učenice maturirale su 1918., rekao je Bralić.
Hrvatski odsjek ukinut je nakon Rapalskog ugovora, a najbolja stvar je što su tadašnji trgovci i plemići Zadru ostavili zgradu koja je danas simbol sveučilišta.
Program obilježavanja Dana sveučilišta nastavlja se u srijedu predstavljanjem knjige „Velika geografija Hrvatske 2: Fizička geografija Hrvatske – prirodno geografska osnova razvoja“ u Svečanoj dvorani, s početkom u 12 sati.
