Tko želi graditi vjetroelektrane u Vukšiću, zbog kojih su se na noge digli žitelji tog mjesta? Zahtjev za gradnju Vjetroelektrana Vukšić od 122 MW podnijelo je društvo SE Bili brig, očigledno sestrinska firma drugih koje vjetroelektrane grade po zadarskoj okolici – SE Kolarina, SE Raštević, SE Benkovac. Osim kratice SE vezuje ih i ime direktorice Ane Sakač, iako vlasništvo nije isto kao u tim trima. Dok je u njima kao vlasnik navedena mađarska kompanija dugog imena (Enlight EU Energies Korlátolt Felelősségű Társaság, u prijevodu Enlight EU Energies društvo s ograničenom odgovornošću), ovoj povezanoj s Vukšićem vlasnici su Marko Udiljak i Ante Merčep.
Dok je Merčep poznat kao poduzetnik iz sektora obnovljive energije, Udiljak je poznatiji po vezama s ruskim kapitalom, o čemu se više može doznati pretragom na Googleu. Kad smo već kod pretrage i poveznica, recimo da je direktor u njegovim poduzećima rođeni brat bivše predsjednice RH Branko Grabar.
No raspetljavanje vlasništva i traženje odgovora na to tko ima korist od projekta manje je bitno od onoga što im je odgovorila Uprava za zaštitu prirode na upit za prethodnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, a to je da se „ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže”, pa je zbog toga obvezna Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu.
Iako su se Vukšićani pozivali na zaštitu kulturne baštine, turizam, smetnje ljudima, na kraju bi ih mogli spasiti – šišmiši! U rješenju Uprave za zaštitu prirode navodi se, naime, kako prostor na kojemu bi se gradilo nije unutar ekološke mreže (Ravni kotari, Vransko jezero, Krka…), ali oko 7 kilometara od lokacije je Baldina jama s kolonijom šišimiša koja se nalazi pod zaštitom.
– Ova špilja važna je za očuvanje ciljnih vrsta dugokrili pršnjak i oštrouhi šišmiš. Osim mogućnosti da šišmiši lokaciju vjetroelektrane prelijeću tijekom migracije, spomenute vrste imaju velike dnevne areale kretanja (oštrouhi šišmiš do 26 km, a dugokrili pršnjak od 30 do 40 km). S obzirom na navedeno ne može se isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljne vrste šišmiša uz te mogućnosti kolizije ciljnih vrsta s lopaticama vjetroagregata. Također, postoji mogućnost izmjenjivanja migratorne rute za pojedine ciljne vrste šišmiša. S obzirom da se zahvat nalazi na udaljenosti od oko 235 metara od navedenog područja ekološke mreže, ne može se isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja i na grabljivice, male pjevice te noćno aktivne vrste, navodi se u rješenju.
Prilikom izrade studije Glavne ocjene potrebno je napraviti terenska istraživanja populacija ciljnih vrsta područja ekološke mreže na lokaciji zahvata i šire, koje potencijalno mogu biti utjecane zahvatom, što je ključno prilikom ocjene utjecaja, kao i za buduće praćenje stanja učinkovitosti mjera ublažavanja na populacije, navodi se u preporuci.
