Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano otvorena Međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Kakav odgoj želimo?”, na kojoj će 200 sudionika iz brojnih zemalja izložiti preko 70 radova iz područja odgoja i obrazovanja. Organizatori su Odjel za pedagogiju i Centar „Stjepan Matičević” Sveučilišta u Zadru, u suorganizaciji sa Sveučilištem u Klaipedi (Litva), Katoličkim sveučilištem u Valenciji (Španjolska), Sveučilištem Frederick (Cipar), Sveučilištem primijenjenih znanosti u Tarnowu (Poljska), Agencijom za odgoj i obrazovanje i Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
U ime Sveučilišta u Zadru i ministra znanosti i obrazovanja uzvanike je pozdravila rektorica prof. dr. sc. Dijana Vican, posebice partnere iz Alijanse EU-CONEXUS koji su napravili velike napore da predstave svoja sveučilišta i države.
– Teško je izdvojiti važne i manje važne probleme. Važni su zdravlje, energija, sigurnost, STEM, a tema odgoja čini se običnom i svakodnevnom – dok se ne pojave problemi. Isti nas ciljevi udružuju, želimo ukazati na činjeni da je najgluplji odgoj onaj koji se bavi posljedicama. Ukazujemo na potrebu stalnog promišljanja odgoja i obrazovanja, koji se tiču svakog čovjeka, nastavnika, roditelja, djeteta. Prirodni ciklus odrastanja prepun je izazova i okolnosti koje se mijenjaju i trebaju prilagodbu. U drugom djelatnostima dopušteno je biti umornim, jedino ovdje nije. Na naše mlade naraštaje trebamo uvijek gledati kratkovidnom i dalekovidnom dioptrijom, oni nas trebaju svaki dan i neprekidno, istaknula je rektorica Vican.
_1684415126.jpg)
Pročelnik UO za odgoj i školstvo Grada Zadra Joso Nekić rekao je kako premalo vremena odvajamo za ono najvažnije, a to je grliti i ljubiti djecu, te bi on htio da znanstvenici raščiste put kako bi se došlo tamo gdje želimo. Podršku sudionicima izrazili su i županijski pročelnik Ivan Šimunić, viši savjetnik Vlado Matas uime Agencije za odgoj i obrazovanje, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić te predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić.
Konferencija se bavi odgojem u širem smislu pa je namijenjena odgojiteljima, nastavnicima osnovnih i srednjih škola, stručnim suradnicima, ravnateljima, odgajateljima u učeničkim domovima, nastavnicima visokoobrazovnih ustanova, studentima preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija te stručnjacima kojima su odgoj i obrazovanje znanstveno-stručni interes, kao i široj javnosti. Program konferencije sastavljen je od plenarnog dijela, rada u sekcijama, okruglog stola, radionica, panel diskusija i izložbe postera. U plenarnom dijelu jutros su uz rektoricu Vican izlaganja održali Elzbieta Oseweska (Poljska), Nikleia Eteokleous (Cipar) i Raquel Blave Gomez (Španjolska).
_1684415151.jpg)
– Unatoč brojnim obrazovnim reformama istraživanja pokazuju da je u velikom rastu broj neuroza djece, da polovica svih mentalnih poremećaja nastaje kod 14-godišnjaka, a da nam maloljetnici nerijetko izlaze iz škola bez formalnog obrazovanja. Broj izostanaka u školama se mjeri u milijunima, digitalna pismenost raste, ali i broj nepismenih osoba, kao i broj učenika s posebnim potrebama. Prava djece su u disbalansu s brojem obveza, raste količina instrukcija i sve to govori da trebamo razmotriti je li važan samo STEM. Nije rješenje niti uvođenje novih predmeta – Uzbekistan je uveo brojne predmete s predivnim imenima pa nije nigdje došao. Mladi su spremni istraživati, pitanje je jesu li spremni i odrasli, poručila je rektorica Vican u predavanju „(Ne)ravnoteža društveno-kulturnih vrijednosti i odgoj i obrazovanje”.
Nakon predavanja slijedio je okrugli stol „Vladanje u školi – kojim odgojnim ciljevima težimo”, na kojem su svoje iskustvo iznijele učiteljica razredne nastave Nikolina Matovina-Hajduk, nastavnica tehničke kulture Maja Mačinko, profesorica hrvatskog jezika u strukovnoj školi Maja Krišto i pedagoginja Mirela Sučević. Konferencija se nastavlja brojnim izlaganjima, radionicama i raspravama po sekcijama, a zatvaranje je predviđeno sutra u 16:30 sati. Posljednji dan u subotu predviđen je obilazak stare jezgre Zadra.
