U Sukošanu su ovih dana završeni građevinski radovi na uređenju obalnog pojasa. U režiji Županijske lučke uprave Zadar, a u izvedbi splitske tvrtke Akropolis, izvršena je sanacija obalnog zida u duljini od 432 metra, uklonjen je stari i izgrađen novi mul dug 12 metara, uređena je reprezentativna šetnica, a oblikovana su i parkirališna mjesta. Neće izostati ni hortikulturno uređenje koje će provesti Općina Sukošan.
U novo lice obalnog pojasa ovog turističkog mjesta uloženo je 10 milijuna kuna, a o pomacima nabolje najbolje svjedoče fotografije prije i poslije uređenja.
Fotografije prije uređenja
No pohvale prate i kritike. Mještani se, naime, čude kako je moguće da i nakon takve investicije dolazi do poplava uslijed jačih kiša.
Objašnjenje za ovakve prizore zatražili smo od projektanata iz firme Via Factum.
– Prilikom izrade projekta u skladu s Urbanističkim planom uređenja kod određivanja visine obalnog zida uzet je u obzir niz faktora, među kojima i porast razine mora. S obzirom da je cijeli obalni pojas (obalna prometnica, prvi red kuća i okućnica) na relativno maloj nadmorskoj visini, izvedbom višeg obalnog zida stvorio bi se novi i još veći problem sa otjecanjem oborinskih voda iz većeg dijela centra Sukošana, ističu projektanti.
Naime, kako Sukošan nema izgrađen sustav oborinske odvodnje, oborinska voda iz većeg dijela mjesta slijeva se površinski okolnim ulicama na obalni pojas, odakle odlazi u more.
– Budući da velika većina kuća također i krovne vode ispušta na prometne površine, radi se o značajnoj količini oborinske vode, kojoj bi u slučaju izvedbe višeg obalnog zida bio zatvoren ili usporen put otjecanja, te bi u tom slučaju imali probleme s poplavljivanjem ne samo u obalnom pojasu, nego i u širem centru, čak i za manjih kiša. Zbog svega navedenog, odabrano je rješenje koje omogućava da se odvodnja oborinskih voda ostvari površinskim otjecanjem – vođenjem poprečnim nagibima ploha prema moru. Također, sam viši zid ne bi spriječio poplave uzrokovane plimnim valom, s obzirom da se voda ponaša po sistemu spojenih posuda te nađe svoj put (bilo sa bočnih strana zida, bilo podzemnim putem), Nadalje, u nekim situacijama stvorio bi se dodatni problem jer bi se prilikom povlačenja plime na nekim mjestima voda zadržavala u uređenom obalnom pojasu iza zida – dok u odabranom rješenju prilikom povlačenja plime voda prirodno otječe, objašnjavaju autori projekta koji je obuhvatio i refuliranje dijela akvatorija na dubinu od 1.50 metra.
Ističu kako je cilj projekta bio izgradnja i uređenje obalnog pojasa koji će biti funkcionalan većim dijelom godine.
– Osim u ekstremnim situacijama s obzirom na broj i kompleksnost svih utjecajnih faktora, dodaju projektanti iz firme Via Factum ističući kako je za trajno rješenje potrebno izraditi studiju šireg dijela obuhvata. To bi bio prvi korak prema većem zahvatu, sličnom onome u Veneciji, a koji bi koštao puno više od 10 milijuna kuna.
