Na strukturiranom dijalogu „Ratni turizam u RH – potencijal za poboljšanje ponude i mogućnost zapošljavanja branitelja”, što je u okviru projekta „Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije – smjernice za budućnost” održan na Sveučilištu u Zadru izlaganje o nedovoljno iskorištenom društvenom potencijalu vojnog turizma održala je predsjednica Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske Kristina Nuić Prka.
Potrebno je prije svega naglasiti kako vojni turizam ne promovira nasilje kao poželjno rješenje sukoba. On memorira istaknute datume iz nacionalne povijesti, rasvjetljava turistima, a često i nedovoljno upoznatoj javnosti, okolnosti u kojima je ratni sukob nastao i na koji način se ostvarila pobjeda. Osim u obogaćivanju turističke ponude ima veliku ulogu i u socijalizaciji branitelja u društvu.
– Vojni turizam donosi svuda u svijetu velike prihode. U svojoj tisućljetnoj borbi za državnu opstojnost Hrvatska baštini bogatu vojnu povijest, pa je tako i odora vojnika s kravatom postala svjetski modni znak elegancije. No, hrvatsko vojno-povijesno naslijeđe iz Domovinskog rata, ali i Prvog te Drugog svjetskog rata, još uvijek nije u funkciji odgovarajuće promocije, niti je ikome do sad bilo u primisli da ga sustavno turistički valorizira. Međutim, iskustva vodiča kažu kako ne postoji grupa koja ih nije pitala što se događalo tijekom Domovinskog rata te je tema iznimno aktualna i zanimljiva, rekla je Nuić Prka.
Na primjeru brojnih zemalja koje svoju ostavštinu ne prepuštaju olako prašini zaborava i paučini nebrige, pokazalo se kako napušteni vojni objekti, otpisana tehnika, kao i autentične lokacije gdje su se vodile slavne bitke, mogu sjajno posvjedočiti o aspektima vojne i ratne povijesti jedne zemlje te, ono ključno, našu vojnu povijest mogu efektno približiti brojnim inozemnim posjetiteljima i stranim novinarima. Naravno, na tome i dobro zaraditi. No, potencijalna promocija vlastite povijesti izmiče iz fokusa zbog različitih razloga.
– Ako je nečija prošlost obilježena bitkama, onda je to naša. Ako mi sami ne budemo gostima tumačili recentne događaje iz novije povijesti, stavljamo se u situaciju da to odradi netko drugi, istaknula je Nuić Prka.
U nizu primjera iz svijeta prezentirane su vojne ture Legije stranaca na Korzici, tura na Normandiji, vojni turizam u Vijetnamu, ali i primjerice vojni muzej u Parizu, Muzej špijuna u Finskoj te turistički vojni kampovi, vožnje oklopnjacima po crtama linije obrane, tenkodrom Milovice u Češkoj, koje su se pokazale uistinu kao svjetski poznate turističke atrakcije.
U Hrvatskoj postoje brojni primjeri neiskorištenih potencijala. Primjerice, važan trenutak u Domovinskom ratu bio prelet pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, stožernog brigadira Rudolfa Perešina, MIG-om 21 u Austriju.
– Umjesto da je negdje ponosno izložen, Rudijev avion danas čamu u vojnom hangaru na Plesu, rastavljen, daleko od očiju javnosti. Takav artefakt zaslužuje cijelu muzejsku zgradu! Pa i jedina podmornica samostalne Republike Hrvatske ‘Velebit’, otpisana iz flote HRM-a prije 20-ak godina, koja je svjedok hrvatske pameti, danas stoji podno čempresa u ratnoj luci Lora. Komparacije radi, glavna atrakcija vojnog muzeja u slovenskoj Pivki je i manja podmornica od Velebita P-913 Soča. Cijena ulaznice u ovu podmornicu stoji 11 eura, a godišnja zarada je oko 70.000 eura! Koliki su još prihodi od prodaje rekvizita poput kapa, majica ili privjesaka u obliku ‘Soče’ može se samo nagađati, kaže Nuić Prka.
Na strukturiranom dijalogu Tematske mreže branitelji prezentirani su projekti koje braniteljske zadruge već provode, ratne ture od Karlovca, Zagreba i Zadarske županije do Vukovara te pojedini planirani projekti poput tenkodroma u Benkovcu kod Zadra. Vlasnik turističke agencije „I Travel” Ivica Škriljevečki predstavio je „Zadar War Tour”. Početak rute je u gradu, u kojemu su vidljiva oštećenja iz Domovinskog rata, ali i zidovi iz različitih povijesnih epoha, koji govore o tome da se Zadar često morao braniti. Tura zatim ide do Zračne baze u Zemuniku i brdu Križ.
– Zanimljivo je dovesti turiste na mjesto s kojega se Zadar granatirao, pustiti im snimku iz tog vremena sa srpskim vojnicima na tom mjestu, da vide koliko su napadači došli blizu gradu. Vraćamo se na brdo Dračevac, također sa snimkom TV Priština na kojoj se vide tadašnji agresori, uz razgledanje bunkera i tenka koji je tamo zaustavljen. Vraćamo se u Zadar, koji na pojedinim zgradama još ima ožiljke granatiranja, uz spomenike poginulim Imoćanima i braniteljima u Jazinama, opisao je Škriljevečki. To je lakša tura, koja traje do tri sata, ali ovisno o interesu gostiju može se uključiti Škabrnju, Ražovljevu glavicu, križ Pumama u Kašiću, Maslenički most, bunkere na Zrmanji, uništenje objekte uz Zrmanju, vojnu bazu Šepurine itd.
Govoreći o ratnom turizmu, Nuić Prka efektno je poentirala činjenicom da se čak i priča o Luki Modriću može ispričati kroz opis njegovog ranog djetinjstva i djeda koji je kao civil ubijen u ratu, njegovu rodnu uništenu kuću u Zatonu Obrovačkom, životu u izbjeglištvu te radu i upornošću za slijeđenjem svojih snova, ne odustajanju i uspjehu.
Projekt UP.04.2.1.06.0004 „Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije-smjernice za budućnost” sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Razdoblje provedbe je 28. 10. 2020. – 28. 10. 2023., a ukupna vrijednost projekta i iznos sufinanciranja EU 3.590.775,69 kn. Nositelj projekta je Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, koji zajedno s partnerima iz civilnog društva i znanstvene zajednice provodi projekt sa svrhom doprinosa kvaliteti življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata.
