Zadarska bolnica morat će, prema nepravomoćnoj presudi Općinskog suda u Zadru, isplatiti 1,5 milijuna kuna odštete s kamatama obitelji i dječaku koji je teško stradao zbog pogreške ili nemara pri porodu 2007. godine. Osim iznosa koji će zbog proteka godina i kamata na kraju biti i znatno veći, OB Zadar dužna im je platiti troškove postupka od 306.875 kuna, a stradalom dječaku do daljnjega isplaćivati mjesečnu rentu od 4.800 kuna.
Vještak s Medicinskog fakulteta u Zagrebu ocijenio je da je odluka o provođenju carskog reza donesena prekasno, uslijed čega je došlo do stanja fetalne patnje, odnosno razvoja asfiksije zbog zatezanja pupkovine oko vrata te opsežnog oštećenja mozga čije su posljedice trajno prisutne i nepopravljive.
Dječak iz šire zadarske okolice rođen je u travnju 2007. godine, u 23,45 sati u noći, u Općoj bolnici Zadar carskim rezom. Majka djeteta imala je uredan tijek trudnoće te je u 39. tjednu tijekom dana upućena na Odjel ginekologije radi nadzora zbog deceleracije u CTG zapisu. Na Odjelu je u CTG zapisu od 16,50 sati bio vidljiv pad otkucaja srca djeteta uz lošu cirkulaciju, u 19,45 sati daleko jači pad otkucaja srca djeteta, a posebice od 21,25 sati nadalje.
Dežurni ginekolozi, stajalo je u tužbi, nisu uočili problem ili su uočili ali nisu poduzeli niti jednu medicinsku radnju sukladnu pravilima medicinske struke, koja bi omogućila da kod novorođenčeta ne nastupi hipoksija, nego su se odlučili na hitan carski rez tek u 23:45 sati. Dijete je tada rođeno, nakon 7 sati gušenja u majčinoj utrobi, što je dovelo do teškog i trajnog pogoršanja zdravstvenog stanja. Tijekom porođaja nastupile su teške hipoksijsko-ishemijske promjene i edem mozga, zbog čega je dječak nakon poroda reanimiran, što je dovelo do trajnih posljedica na njegovo zdravlje.
U bolnici su tvrdili da su bili poduzeti svi standardni medicinski postupci kod prijema trudnice, nalaz je bio uredan s manjim odstupanjima, koji se ne mogu tretirati kao ozbiljne poteškoće. Sve je upućivalo na to da će se žena uspješno poroditi prirodnim putem, ali je nakon neuspješnog pokušaja organiziran hitan carski rez. Neželjeni ishod, tvrdili su, nastao je kao posljedica akutne hipoksije i kompresije pupkovine, a ne kao posljedica kronične hipoksije koja je trajala satima.
Prva vještakinja je na sudu iskazala da je porod učinjen po pravilima struke, ali je na dodatnom ročištu ponovno saslušana te je potvrdila da najvjerojatnije dijete ne bi bilo u ovakvom stanju da je porod učinjen odmah kod prijema i u svakom sljedećem satu od prijema. Trebalo je ultrazvukom utvrditi je li omotana pupkovina oko bebe i sprječava li eventualno spuštanje glavice. Zbog kontradiktornih navoda angažiran je novi vještak s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koji je rekao da je odluka o provođenju carskog reza donesena prekasno, uslijed čega je došlo do stanja fetalne patnje, odnosno razvoja asfiksije zbog zatezanja pupkovine oko vrata te opsežnog oštećenja mozga čije su posljedice trajno prisutne i nepopravljive.
Sud je našao nalaz prve vještakinje ocijenila kontradiktornim jer je prvotno tvrdila da su liječnici u ovom slučaju postupili sukladno pravilima struke, da bi kasnije tvrdila da nedostaje UZV pregled. Iz nalaza i mišljenja vještaka Medicinskog fakulteta u Zagrebu proizlazi da je odluka o provođenju carskog reza donesena prekasno.
