Hrvatska komora arhitekata objavila je na svojim stranicama razgovor s dubrovačkim arhitektom i konzervatorom Matkom Vetmom, projektantom i voditeljem projekata na obnovi i rekonstrukciji registriranih kulturnih dobara, te zamjenikom predsjednice Hrvatske komore arhitekata od 2020. godine. Najveći dio razgovora odnosi se na obnovu potresom razorenog Dubrovnika u 1979. godini, zatim i u Domovinskom ratu, ali se dotiče i drugih tema vezanih uz obnovu srušenih kulturnih objekata, pa tako i Zadra.
Nakon bombardiranja u Drugom svjetskom ratu jezgra Zadra je obnovljena po srednjovjekovnoj, tj. antičkoj matrici, ali modernističkim zgradama.
– Fotografije Zadra nakon bombardiranja u II. svjetskom ratu govore o snazi i opsegu uništenja grada. Naravno nije moguće iz današnje perspektive znati sve što je bilo bitno za donošenje odluka koje su u to vrijeme bile ključne za njegovu izgradnju onakvog kakvog ga danas vidimo. Koliko se sjećam predavanja i dijaloga iz prve ruke mojih profesora s Arhitektonskog fakulteta, koji su u tom procesu sudjelovali, a to su prvenstveno prof. Bruno Milić i prof. Božidar Rašica, Zadar je obnavljan na osnovi regulacijskog plana koji je bio predmet javnog natječaja.
U raspravama o načinu i odabiru rješenja kao i u realizaciji ovog smionog plana pored njih dvojice sudjelovali su mnogi tadašnji povjesničari, arheolozi, arhitekti, urbanisti, konzervatori. Grad Zadar je obnovljen, činjenica je da središte grada ima nove zgrade na starom katastru, one su definirale urbanu strukturu, ulice, trgove i visinu zgrada koja u potpunosti odgovara veličini i značaju grada kakav je Zadar. Zadar ima svoj Forum, crkvu i samostan Sv. Marije, crkvu Sv. Donata, Sv. Stošiju, Sv. Krševana, bunare, Kauzlarićev arheološki muzej, ima sve što krasi jedan lijepi grad i lijepo je u njemu biti i boraviti a pretpostavljam i živjeti. Prihvatio bih u potpunosti tezu da je Zadar nakon njegove gotovo kompletne destrukcije u II. svjetskom ratu obnovljen na najbolji mogući način. On je danas živi grad sa mnoštvom institucija, sveučilištem s mnogo mladih ljudi , a njegove zahvate u smislu uređenja Foruma, obalnog pojasa i plan Vrata Grada za povrat kanala prof. Nikole Bašića, govori nam o neprekidnom izvoru ideja i neprestanom razmišljanju o transformaciji grada koja izlazi iz zemljom prekrivene prošlosti, kaže Vetma.
Dotaknuo se i obnove objekata na potresom pogođenom području Siska, Petrinje i Gline.
– Nema recepta po kojem se može odmah reagirati. Ipak mislim da je najvažnije sa stanovnicima koji su doživjeli ugrozu odmah stupiti u dijalog i polako stvarati odnos povjerenja kojim će se dalje moći ostvarivati planovi obnove. Obnova njihovih domaćinstava i domova na određen način nekom više a nekome manje, ipak će promijeniti njihov život. Za obnovu sela mislim najvažnije je sačuvati imanja, osnovni resurs bitan za život čovjek na ovom području. Treba obnoviti staju, pomoćne zgrade, sjenik i sve druge važne zgrade kao i stambenu kuću. Mislim da je to lako obnoviti, ukoliko je potpuno srušeno treba napraviti nove, po mogućnosti manje, ekonomične, s boljim predispozicijama za jednostavnije i lakše održavanje. Ako treba potrebno je promijeniti neke životne navike, svi će ih prihvatiti ukoliko im to donese boljitak, lakši i ugodniji način života od onog na kojeg su već u tom okruženju navikli, naravno ne mijenjajući način života bilo da se radi o poljoprivrednoj ili stočarskoj djelatnosti.
