Pod pokroviteljstvom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Grada Zadra i Zadarske županije Zaklada „Hrvatska za djecu” danas je održala online stručno – edukativnu konferenciju “Je li COVID-19 povećao toksični stres kod djece i mladih i što možemo očekivati u budućnosti?”. Konferencija je trebala biti održana u Kazalištu lutaka Zadar, ali je zbog situacije s koronavirusom održana preko platforme Zoom.
Panel raspravi, uz ravnatelje, psihologe i defektologe nazočili su zamjenik župana Zadarske županije Šime Mršić, pomoćnik pročelnika Odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Jakov Vidović te renomirani stručnjaci i govornici prim. doc.dr.sc. Vanja Slijepčević Saftić dr.med subspecijalist dječje neurologije Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, prof. Ella Selak Bagarić Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, psiholog Jagoda Gauta iz Osnovne škole Šime Budinića, Liljana Gašperov-Dujmović, načelnica Odjela za maloljetničku delinkvenciju PU Zadarske te dipl. oec. Renata Gubić upraviteljica Zaklade “Hrvatska za djecu”.
Svijet se trenutačno fokusirao na pandemiju korona virusa i ekonomske posljedice koje će svaka država pretrpjeti, no rijetki ističu činjenicu da su u cijeloj ovoj situaciji vrlo često najveće žrtve djeca. Iako ova situacija s koronavirusom, posebice socijalna distanciranost, nikome nije jednostavna, ne reagiramo svi na jednak način, a posebice ona djeca koja su i prije ove krizne situacije bila anksiozna ili su se teže prilagođavala promjenama, odnosno djeca koja su već bila izložena toksičnom stresu ili su njemu podložna.
– Nažalost, u vrijeme pandemije COVID-19 dolazi do značajnog porasta rizika za razvoj toksičnog stresa. Kontinuirana aktivacija tjelesnog stresnog odgovora na kronična traumatična iskustva, pri čemu nedostaju podržavajući, stabilni odnosi s odraslima, osobito tijekom senzitivnih perioda rane dobi djeluje toksično na citoarhitektoniku mozga i ostale organske sustave. Neuronske poveznice osiromašuju i nestaju tijekom toksičnog stresa, a što ima manje poveznica javljaju se značajnije poteškoće u razvijanju kapaciteta za svakodnevne aktivnosti, rekla je doc. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić. Djeca izložena toksičnom stresu u odrasloj dobi dvostruko češće obolijevaju od infarkta, trostruko češće od karcinoma pluća i kronične opstrukcijske bolesti pluća (KOPB), šest puta su skloniji depresiji te 12 puta češće počine suicid. Skloniji su i astmi, dijabetesu te poremećajima u prehrani te je njihovo psihičko zdravlje itekako narušeno.
Psiholog Jagoda Gauta iz Osnovne škole Šime Budinića naglasila je da se nastavom na daljinu, koja je bila prisutna u vrijeme koronavirusa, ne mogu u potpunosti realizirati svi planirani obrazovni i odgojni ishodi koji su predviđeni kurikulom. Subjektivni doživljaj ovakve nastave je, po iskazima učenika, roditelja i učitelja, a prema provedenom istraživanju stručnog tima, inferioran doživljaju koji imaju tijekom realizacije nastave u razredu.
Razorne posljedice koje će trenutačna situacija ostaviti na djecu mogle bi biti izrazito opasne. Posljedice se mogu sanirati ako se s djecom koja su već doživjela toksični stres radi na pravilan i pravodobni način, osigura im se stabilnu i podržavajuću okolinu i pruži pomoć.
