Županijski odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj, organizirala je drugi, ujedno i posljednji predviđeni sastanak za prenošenje znanja i iskustava u sklopu projekta „Adri.SmArtFish”.
Sastanak je održan u prostoru Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar.
Drugi sastanak bio je usredotočen na stanje malog priobalnog ribolova u Hrvatskoj, na njegovu ekološku održivost i ranjivost na klimatske promjene, te na razmjenu iskustava među ribarima.
Na sastanku je sudjelovalo devetnaest predstavnika iz Zadarske županije, Hrvatske gospodarske komore, sa sveučilišta i IZOR-a, te iz raznih ribarskih obrta i LAGUR-a.
Prezentaciju je održao dr.sc. Lav Bavčević sa Sveučilišta u Zadru, koji je ujedno i član Znanstvenog odbora projekta „Adri.SmArtFish”. Tema prezentacije bio je regionalni izvještaj o statusu malog priobalnog ribolova u Hrvatskoj. Kroz prezentaciju se ispočetka upoznalo sudionike s općim podacima o Hrvatskoj, kao što su: broj otoka, dužina obale, broj plovila u malom priobalnom ribolovu te količine ulova. Nakon uvodnog dijela uslijedila je i SWOT analiza malog priobalnog ribolova u Hrvatskoj. Prilikom prezentiranja SWOT analize ribari su se aktivno uključili u raspravu o svakoj od navedenih snaga, slabosti, prilika i prijetnji te su svojim informacijama i saznanjima uvelike doprinijeli ovom sastanku čija svrha i jest upravo razmjena iskustava među ribarima i institucijama.
Kao neke od snaga malog priobalnog ribolova navedene su: dugogodišnja tradicija, velika socio-ekonmska važnost, zdrava i nezagađena ribolovna područja, dok su se nedostatak obalne infrastrukture za servisiranje brodova, problem dislociranosti ribara i njihova međusobna udaljenost, nedostatak adekvatnog tržišta, slabo su-upravljanje ribara i dosadašnja praksa koja nije u skladu s EU standardima pokazale kao najveće slabosti. Također kao neke od slabosti su se naveli i linijski pomorski promet, te velike jahte koje vrlo lako uništavaju mreže ribarima.
Prilikama se smatraju: mogućnost pojednostavljenja administracije, uključivanje ribara u sakupljanje otpada iz mora od strane države te ulaganje u inovacije i opremu.
Prijetnjama se smatra nelojalna konkurencija koja ne označava mjesta ribolova, neodgovarajući razvoj obalne infrastrukture te nove invazivne vrste.
Na kraju ovog izuzetno konstruktivnog sastanka zaključilo se kako bi se problem dislociranosti ribara zbog kojeg dolazi i do loše komunikacije među ribarima mogao riješiti podrškom FLAG-ova, tj. formaliziranjem njihove funkcije. Nadalje, postoje barijere formalnog karaktera, potrebno je razlučiti državne mjere i mjere FLAG-ova. Zbog klimatskih promjena sve je više razloga zašto se ribolov ne može često obavljati, primjerice prilikom jakog juga koje je posljednja dva mjeseca bilo učestalo. Kako bi se riješio problem invazivnih vrsta kao rješenje se navela regulacija ulova na upravo te grabežljive vrste.
