Andreja Baraba, donedavna pročelnica gradskog Odjela za otoke i zaštitu okoliša, aktivirala se u udruzi Pokret otoka – platformi za održivi i odgovoran razvoj hrvatskih otoka. Nakon što je nedavno degradirana zbog ukidanja odjela i preseljenja na mjesto više savjetnice u Odjelu za gospodarstvo, Baraba je procijenila kako će veći utjecaj imati kroz ovu izvaninstitucionalnu udrugu koja brine o otocima.
Nedavno je Pokret otoka organizirao dvodnevno putovanje zadarskim otocima, koje je završilo performansom na Pozdravu suncu. Ova je inicijativa uključena i u radnu skupinu za izradu Zakona o otocima, no Baraba smatra se žuri s donošenjem Zakona koji je u svom sadržaju manjkav i zapravo gori od postojećeg.
– Od članova radne skupine zapravo smo uz Otočni sabor jedini relevantni glas otočana koji poznaju stvarnu situaciju na terenu te različite položaje i stupnje razvijenosti, kao i potrebe otoka. Naime, unatoč sličnim otočnim karakteristika naši su otoci itekako različiti što po načinu upravljanja, što bogatstvom vlastitih resursa te brojem stalnih stanovnika, ističe Baraba.
Nakon svega nekoliko sastanka uspostavili su kvalitetnu komunikaciju s članovima ministarstava nadležnih za otoke, no čini im se da se odluka o što bržem donošenju Zakona donosi negdje drugdje.
– Prijedlog Zakona ne osigurava ne osigurava jednake uvjete života i razvoja otočnog stanovništva s onima koje imaju ostali građani RH, niti aktivni dvosmjerni vertikalni pristup svih razina vlasti. U ovakvom obliku osigurava se samo pristup „od vrha prema dolje”, a isključuje svako odlučivanje otočnih JLS-ova i drugih subjekata otočnog razvoja (prije svega sektora civilnog društva i zainteresirane javnosti) u odlučivanju i usmjeravanju otočne politike na svim razinama. Između zamišljenog roka za donošenje ovog Zakona te donošenja kvalitetnog zakona koji će dugoročno biti primjenjiv i provediv predlažemo da se ne brza s donošenjem ovog Zakona te pruži dodatan prostor za njegovu razradu.
Novi Zakon o Otocima je, u odnosu na postojeći, trebao ispraviti njegov najveći nedostatak – nije se provodio u dijelu odredbi niti je osigurao mehanizme provedbe.
– Posebno moramo istaknuti i da nije nikako riješen problem otoka s posebnim područnim ustrojstvom koji djeluju kao mjesni odbori pod upravljanjem obližnjeg kopnenog grada, odnosno oni po ovom prijedlogu ostaju nezaštićeni. U dobroj vjeri polazimo od toga kako će svaka JLS koja u svom sastavu ima otoke kao mjesne odbore i brinuti o svom teritoriju i građanima koji žive u tim mjesnim odborima međutim, stvarnost je poprilično drugačija i u njoj se, najčešće zbog manjka sredstava u proračunima, najčešće štedi na onima kojih je malo, koji nisu dovoljno glasni i ne predstavljaju značajno biračko tijelo. Zaključujemo da se o otocima na žalost ne vodi potrebna briga i pažnja niti ih se shvaća kao područje s posebnim razvojnim posebnostima te da ovim Zakonom apsolutno ništa po tom pitanju nismo napravili da bismo poboljšali situaciju, već obrnuto, centraliziramo donošenje strategija razvoja i operativnih planova ne uzimajući pritom gotovo nikakvu stručnost i mišljenje ljudi koji zaista žive na otocima, ističe Baraba.
Ako se Ministarstvo ogluši na zahtjev o produljenju roka izrade Zakona o otocima te dodatnoj doradi istoga pozvat će sve građane i građanke, otočane i otočanke, sve koji ljetuju na otocima ili ih konzumiraju na bilo koji drugi način, da zajedno s njima poduzmu sve da se glas, potrebe i zahtjevi otočana čuju i uvaže.
