Zadarski novinari su prije političara, koji su kao i građani pozvani na svečano otvaranje, jutros obišli obnovljenu Kneževu palaču. Dočekao ih je pročelnik Odjela za EU fondove Šime Erlić koji im se zahvalio na praćenju projekta vrijednog 44 milijuna kuna, od čega je 37 milijuna kuna dobiveno iz EU fondova. Ekipa tog gradskog odjela uspješno je iznijela obnovu, opremanje i novu ulogu Kneževe palače, što su im potvrdili i novinari nakon obilaska.
Uz stručno vodstvo kustosa Narodnog muzeja i ravnateljice Koncertnog ureda Dine Bušić novinari su upoznali sve sadržaje i izložbe. U namjeri da u novootvorenom izložbenom prostoru Kneževe palače predstave građu četiri odjela Narodnog muzeja, izloženo je tisuću od 80 000 eksponata iz fundusa te ustanove. Kustosi su izložili predmete prirodoslovlja, etnologije, kulturne povijesti i likovne umjetnosti zajedno, stavljajući ih tako u novi kontekst čudnih odnosa, pod naslovom „Kabineti čuda”. Riječ je o rijetko izloženih primjercima. Neki od njih su i prvi put postavljeni i to na poseban način – bez uobičajenih muzejskih legendi. Time je posjetiteljima ostavljen prostor za slobodno zaključivanje jer su upravo oni ti koji kabinetima čuda daju smisao, objasnila je viša kustosica Ljubica Srhoj Čerina.
Na prvom katu Kneževe palače prikazano je šest zadarskih salonskih priča koje oživljavaju bogatu baštinu Grada i povijesnih ličnosti koji su u njemu živjeli i vladali. Priče je novinarima ispričao kustos Hrvoje Perica, koji je naglasio kako je prostor u muzeološkom smislu obnovljen bez zamjerke.
Kako je barok vidio Ifigeniju, što kriju minijature zadarske plemićke obitelji Borellii te kako izgleda Luxardova spavaća soba, samo su neka od pitanja na koje impresivne salonske dvorane nude odgovor.
Zadarska povijest prikazana je u tzv. ophodu 14 ekrana, na kojima će se stalno vrtjeti stare fotografije na kojim su ovjekovječeni događaji, poput proslave oslobođenja Zadra, izgradnje vodovoda, ribarnice u nedovršenoj crkvi sv. Šimuna itd. Multimedijalni prikaz potpisuje kustosica Nevena Štokić s vanjskim suradnicima.
Poseban doživljaj bila je multimedijalna dvorana. Ona se aktiviranjem senzora na listovima biljaka i „gumbima” pretvara u zvučnu šetnju Zadrom. Izmjenjuju se ulice, glasovi, ali i godišnja doba. Djelo je to zadarskog dizajnera svjetla i zvuka Bojana Gagića i njegovog kolege Miodraga Gladovića, napravljeno prigodno za otvaranje Kneževe.
„Šećer na kraju” obilaska bila je koncertna dvorana u kojoj je isti umjetnički dvojac postavio jedinstvenu luminoakustičnu instalaciju. Devet solarnih panela pomoću rasvjetnih objekata aktiviraju zvuk stvarajući zaista osobit glazbeno – vizualni doživljaj. Koncertna dvorana braće Bersa opremljena je po svim tehnološkim kriterijima, a primat će između 100 i 140 ljudi.
Otvaranjem Kneževe palače, 25 godina nakon granatiranja, Zadar je dobio suvremeni hram kulture u kojem će vrijeme zasigurno provoditi generacije Zadrana počevši od večeras kada slijedi službeno otvorenje. Program otvaranja Kneževe odvijat će se 10 dana, a možete ga pogledati na linku.
