ZAGREB – Ovogodišnja porezna reforma okrznut će po džepu studente koji su zaposleni posredstvom student servisa. Umjesto dosadašnjih 50.000 kn, prijeđe li student godišnji limit zarade od 15.000 kuna, plaćat će porez od 24 posto i prirez.
Ujedno, prelaskom ovog limita student prestaje biti i porezna olakšica roditeljima. Studenti će za povrat poreza morati pričekati ljeto 2018. godine, piše Srednja.hr.
Dosadašnjih godina studenti su morali obraćati pažnju na dva limita svoje godišnje zarade. Prvi je bio 13.000, a drugi 50.000 kuna. Nakon prekoračenja limita od 13.000 kuna student je prestajao biti porezna olakšica roditeljima. U slučaju kada je student ostvario zaradu veću od 50.000 kuna godišnje, na iznos iznad tog limita plaćao bi porez.
Poreznom reformom od 1. siječnja 2017. dolazi do drastične promjene: Prekoračite li godišnji limit od 15 tisuća kuna u 2017. godini, platit ćete porez od 24 posto, ali i prirez čija postotak ovisi o mjestu prebivanja. U Zagrebu on iznosi 18, u Rijeci 15, u Osijeku 13, a u Splitu 10 posto.
Srednja.hr na sljedeći način opisuje tu promjenu: Student iz Zagreba je u 2017. godini zaradio ukupno 20.000 kuna. Oporezivi dio je onaj iznad 15.000 kuna, dakle 5.000 kuna. Od tih 5.000 kuna 24 posto, točnije 1.200 kuna ide u državnu blagajnu i to je iznos poreza. Prirez se plaća na spomenutih 1.200 kuna, od čega 18 posto, odnosno 216 kuna odlazi u gradsku blagajnu. Ukupno 1.416 kuna tako odlazi državi i gradu, a studentu na računu, umjesto zarađenih 20.000 ostaje 18.584 kune.
Dakako, prekoračenjem limita od 15.000 kuna studenti prestaju biti i porezna olakšica roditeljima.
Nadalje, student plaća porez i prirez u 2017. godini, a povrat ostvaruje u kolovozu 2018. godine, a izuzeci su propisani Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak.
Oporeziv je i dio stipendijaPrimatelji stipendije, također trebaju pripaziti, jer prema Zakonu neoporezive su jedino stipendije “studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovito školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja”, stoji u Zakonu.
Srednja podsjeća i na HDZ-ove poruke iz kolovoza, kada je u kampanji za izbore najavljivao: “Promijenit ćemo porezne granice te ćete moći zaraditi do 50.000 kuna godišnje bez straha od ikakvih dodatnih poreza, tj.gubitka olakšica. A Studentski centri će novac koji zarade morati uložiti u studentski standard!”
