Poslovi iz nadležnosti Županije u funkciji su građana, jer je Županija jedinica regionalne samouprave koja kao glavni posao ima koordiniranje razvoja županije. Najčešće se u rasprave upuštaju oni koji ne znaju što je uloga Županije. S druge strane su oni koji bi uzeli ovaj prostor u privatno vlasništvo. Ovdje se ne mogu realizirati veliki privatni projekti, zato što to prostorne mogućnosti – ne dozvoljavaju. Ima i drugih prostora u gradu koji se mogu koristiti za turističke sadržaje. Osim toga, Županija nema drugi prostor u koji bi se smjestila – izjavio je zadarski župan Stipe Zrilić, piše Zadarski list.
Naime, u Zadru postoji priča koja nikada nije prestala biti aktualna i o kojoj se znaju voditi žestoke rasprave i polemike, ali uglavnom među “običnim pukom” jer ta tema još uvijek nije stigla na dnevni red neke ozbiljnije političke rasprave, iako to jest među ostalima i političko pitanje. Riječ je o zgradi Zadarske županije koja zauzima počasno mjesto u srcu grada, na jednoj od najatraktivnijih lokacija koja se uopće može zamisliti, a služi isključivo kao birokratska ustanova za političare i županijske službe i urede.
Uredi od 60 metara četvornih!
Već se godinama mogu čuti komentari kako bi se ta zgrada trebala prenamijeniti u korisnije svrhe na dobrobit svih građana i prosperitet grada jer ona danas simbolizira jedan zatvoreni svijet, sam za sebe, u kojem stoluju županijski činovnici u uredima veličine i po 60 metara četvornih.
I dok se zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta suzdržao od komentara na ovu temu, njegov zamjenik Zvonimir Vrančić kratko je rekao kako bi doista trebalo dobro razmisliti o tom pitanju.
– Mišljenja sam kako bi trebalo razmisliti o tome da se zgrada prenamijeni u neku javnu, ali ne komercijalnu svrhu. Trebala bi biti u funkciji javnosti kako zadarske, tako i svih onih koji nam dolaze u posjetu – smatra zamjenik zadarskog gradonačelnika Zvonimir Vrančić.
Poznati ugledni zadarski profesor dr.sc. Pavuša Vežić s Odjela za povijest umjetnosti zadarskog sveučilišta, pričajući o zgradi Županije, priznao je na početku, da su mu razmišljanja – dvojaka.
– Uvijek kroz povijest zgrade vlasti bile su – palače. Primjerice, kneževe, duždeve, gradske… Ali, dijelim mišljenje građana da bi vlast koja stoluje u toj zgradi trebala biti otvorenija, pristupačnija i s te strane se građani opravdano ljute. Kada je o zgradi Županije riječ, mnogi pomišljaju na neke hotelske sadržaje, ali Zadar ima jedan hotel, a to je hotel Zagreb kojega bi što prije trebalo staviti u funkciju. To je pravo mjesto za hotel i nastavak povijesnog kontinuiteta – priča uvaženi zadarski profesor.
Useliti glazbu
Njegovo je mišljenje kako bi zgradu trebalo dati na korištenje prosvjetnim djelatnicima koji njeguju glazbeni život grada i koji bi mu mogli pružiti jedan kvalitetniji, urbani sadržaj.
– Glazbena škola je izmještena. Zgrada Županije ima jednu lijepu dvoranu i puno drugih većih i manjih prostora gdje bi se moglo smjestiti sve ono dobro i lijepo što Zadar u glazbenom svijetu ima i to sve objediniti na jednom mjestu. Osim Glazbene škole, imamo Zadarski komorni orkestar, Zbor Petra Zoranića, Gradsku glazbu, Koncertni ured i slično. Tamo je prekrasan vidikovac i mali dvorišni park u kojem bi se ljeti mogli održavati divni koncerti – zaključio je prof.dr.sc. Pavuša Vežić dodajući, kako bi na taj način i taj dio grada oživio i to u većini, mladim ljudima.
Za razliku od prof. Vežića koji ima sasvim konkretan prijedlog za prenamjenu županijske palače, Sabina Glasovac predsjednica Gradskog odbora SDP-a, općenito smatra da bi se prostor zgrade u kojoj se nalazi Županija mogao bolje iskoristiti i staviti u službu potreba grada.
– Međutim, pri eventualnoj prenamjeni prostora postojeće zgrade Županije treba biti iznimno oprezan. Ne smiju nam se ponoviti primjerice Mocire, Maraska park, TIZ, Relja – gdje se intervencije u prostor svode samo na privatni interes pojedinaca i zaradu, a da se pritom potpuno zanemaruju potrebe građana te da se u procesu privatizacije javnog prostora građane potpuno isključuje iz procesa donošenja odluka. Osim ljudi, najveće bogatstvo nekoga grada, županije ili države je prostor. Odgovorno, racionalno i pošteno raspolagati prostorom znači s jedne strane poticati napredak gospodarstva i poduzetništva, ali pritom ključno mora biti osiguravanje veće kvalitete života te na taj način treba osigurati trajnu vrijednost za sve građane. Ako izgubimo iz vida činjenicu da javni prostor pripada građanima, izgubit ćemo grad. Ako prodajemo javni prostor, a u tome ne vodimo računa o javnom interesu, rasprodajemo grad. Grad nije naše privatno vlasništvo. On pripada svima nama – građanima – zaključila je Sabina Glasovac.
