Do sljedećeg ljeta, Ošljak bi trebao dobiti hidrantsku mrežu, poučnu stazu uz prateći informativni letak i info-ploče, uređenu šetnicu, koncesiju na zaštićenom obalnom području, drvene ležaljke za plaže i projekt preuređenja prvoga kata stare škole, javlja Zadarski list.
Zaključeno je to na okruglom stolu “Održivi razvoj malih otoka – mogućnosti vrednovanja kulturne i prirodne baštine”, koji se u utorak u organizaciji Općine Preko održao na tom najmanjem naseljenom otoku na Jadranu. Usvajanju zaključaka prethodio je razgovor mještana s predstavnicima domicilne općine, JU Natura Jadera, Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije, Regionalne agencije Zadra Nova, Otočnog sabora i LAG-a Mareta, a sve kako bi se bodulima, a riječ je o ukupno 63 stanovnika, odnosno deset stalnih, olakšao život na otoku koji je 1985. proglašen zaštićenim područjem i svrstan u kategoriju značajnog krajobraza.
Popis želja i potreba mnogo je dulji, ali bilo bi nerealno očekivati da, primjerice, već sljedeće godine zaplovi za opstanak nužna brodska linija koja bi u sezoni pet, šest puta dnevno povezivala Ošljak i pola milje udaljeno Preko. Sanjaju boduli i o kanalizacijskoj mreži, novoj rivi, dvije- tri bitve u trajektnoj luci u Preku da mogu vezati kaiće kad odlaze u spizu… Željeli bi i barem jednom tjedno liječnika, željeli bi i valorizirati prirodno i kulturno naslijeđe, željeli bi razvijati destinacijski turizam, željeli bi….
Ali, novca za sve to, kao što je ustvrdio predsjednik Mjesnog odbora Boris Malec, nemaju.
– Naš su najveći problem financije. Tu je početak i kraj svake priče. Iako nas je zimi samo deset, zahvaljujući trajektnoj liniji, otok ipak živi. A mogao bi i više i bolje. Spasio bi nas vez u Preku jer tamo nam je sve kao na dlanu, a do grada, kombinirajući brod i trajekt, izgubimo nekoliko sati, nizao je Malec.
Dugoročno, kao rješenje mnogih problema, nameće se financiranje projekata iz nacionalnih i europskih fondova, ali ni put do njih nije posut ružama, o čemu su iz prve ruke Ošljačani mogli čuti od Ivane Dević, voditeljice Odjela za međunarodnu suradnju i europske fondove u Agenciji za ruralni razvoj, Emile Šimičić Bajlo iz LAG-a Mareta, Ive Surića iz Razvojne agencije Zadra Nova i Mladena Lucina, predstavnika Otočnog sabora.
– Europski fondovi nisu kovčeg s blagom! Nisam pesimistična, ali morate biti uporni i ustrajni, a vaš najveći problem jesu postojeći Zakon o otocima, priobalni pojas, zaštita pomorskog dobra, indeks razvijenosti. Otoci su specifični, sve ih muči indeks razvijenosti koji ih je smjestio u petu ili četvrtu skupinu i zbog toga su u startu svi blokirani. Realno, trebali biste biti u prvoj ili drugoj skupini i tada biste imali velike šanse. Ministar regionalnog razvoja Tomislav Tolušić najavio je promjenu i Zakona o otocima i novu indeksaciju, što će, vjerujemo, biti dobar vjetar u leđa malim otocima poput Ošljaka, kazala je Dević.
Većina mještana, kao i gostiju sudionika okruglog stola, mišljenja je da je Ošljak u mnogo povoljnijem položaju od, primjerice, Sestrunja ili Rivnja zbog blizine Preku i Zadru kao i statusa zaštićenog područja, što u startu “donosi više bodova” u prijavljivanju i realizaciji projekata. A o jednome koji se već počeo provoditi detaljno je izvijestio Ošljačanin Damir Valčić, voditelj županijske Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne odnose.
Riječ je o revitalizaciji dviju vjetrenjača, mlinova, iz 16. stoljeća u kojima se mljelo žito.
– Mlinovi su sagrađeni 1775. godine i koliko nam je poznato, na Jadranu samo Hvar ima jedan mlin koji je obnovljen i turistički valoriziran. Zemlja na kojoj su mlinovi je u vlasništvu Općine Preko i što se toga tiče, papiri su čisti i spremni za projekt. Jedan mlin obnovili bismo tako da se zadrži prvobitan oblik, a drugi bi mogao biti svojevrsna spomen-soba života na Ošljaku. I kada bismo to realizirali, uz uvođenje brodske linije Ošljak – Preko – Ošljak, kada bismo uredili šetnicu, staze i klupe, dobili bismo jedan posve novi sadržaj i barem ljeti preporodili otok, drži Valčić.
I Karlo Novoselić, načelnik Općine Preko, koja se “na mala vrata” već prihvatila projekta obnove mlinova, i Natura Jadera podržali su inicijativu mještana o uvođenju sezonske brodske linije i razvijanja održivog turizma kroz revitalizaciju kulturne i prirodne baštine.
– Sva zaštićena područja koja za posjet turistima naplaćuju ulaznicu, makar i simboličnih 10 kuna, automatski se drukčije percipiraju. Mi kao ustanova koja brine o zaštićenim područjima pomoći ćemo vam da na neki način sve to kontrolirate i provedete, kazao je Zoran Bačić, glavni nadzornik iz Nature Jadere, što je prihvatio i ravnatelj ustanove Damir Perić.
U gotovo četverosatnom razgovoru, koji je uključivao i obilazak otoka, iskristalizirali su se mnogi prijedlozi mještana, izbrusile i doradile ideje o kojima se dosad nije razgovaralo na glas. Prvi je korak, složili su se svi, učinjen, ova sezona ionako je već odmakla, ali s prvim danima rujna trebala bi početi realizacija barem jednog zaključka s poduže liste želja i nasušnih potreba.
