Lijepo vrijeme ljudi često koriste za boravak u prirodi. U emisiji Korak do zdravlja Radija 057 s dr. vet. med. Mateom Mazijom razgovarali smo o “opasnostima” za ljude i njihove ljubimce koji se kriju u prirodi – krpeljima.
Što su to krpelji i kakav je njihov negativan učinak?
– Krpelji su člankonošci u značajnom odnosu prema čovjeku i zdravlju kao prijenosnici uzročnika različitih bolesti. Pripadaju razredu paučnjaka, redu grinja. Za svoj razvoj i razmnožavanje, ono što je najgore, trebaju krv zbog čega žive nametnički povremeno ili trajno na kralježnicama najčešće gmazova, ptica i sisavaca. Nastanjuju različita staništa, a za njihovu aktivnost vrlo je važna temperatura i vlažnost, zbog čega su najbrojniji i najaktivniji u proljeće ili početkom ljeta. Najčešće ih nalazimo u prizemnom sloju rubnih područja šuma, sloju grmlja i niskog raslinja te po šikarama i visokotravnatim staništima.
Upravo ta mjesta najviše vole naši kućni ljubimci. Je li svaki krpelj opasan?
Može se reći da je svaki krpelj opasan. Naime, oni su skriveni na vlasima trave, granama drveća i čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Građom svojih nogu prilagođeni su prihvaćanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće ljudi. Nakon što se prihvati za domaćina, krpelj hoda nekoliko sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti. Probadanje kože traje desetak minuta, no ne osjeća se zbog tvari u slinu koja ima djelovanje poput anestetika.
Je li opasno gnječiti krpelja?
Ako nije na tijelu, naravno, nije opasno. Uzročnik je virus koji treba živu stanicu da bi se razvio, on se nalazi u samom krpelja i postaje aktivan tek kad krpelj ubode.
Koje bolesti krpelji prenose?
Bolesti su različite, nije to samo meningoencefalitis, koji se najčešće spominje. Oni su značajni kao prijenosnici zaraznih bolesti kao transmiteri. U Hrvatskoj se ugrizom krpelja mogu prenijeti lajmska borelioza, krpeljni meningoencefalitis, a iznimno se može pojaviti tularemija i q-groznica. Bolesti se povezuju sa određenim područjima zemlje, pa govorimo o prirodnim žarištima, odnosno područjima gdje ima zaraženih krpelja. Krpelje zaražene virusom krpeljnim meningoencefalitisom najčešće nalazimo u sjevernim i sjeverozapadnim područjima, između Save i Drave, dok onih zaraženih bakterijama koji uzrokuju lajmsku boreliozu ima, primjerice, na čitavom području Zagreba.
Krpelji koji prenose bolesti se mogu se pronaći i kod nas?
U Dalmaciji zasad nemamo takvih krpelja koji prenose bolesti, barem ja nemam takvih iskustava. U zadnje tri, četiri godine primijetili smo da se na području Like pojavljuju krpelji koji prenose babezioze.
Koje su komplikacije mogu pojaviti uslijed takvih bolesti?
Krpeljni meningoencefalitis može uzrokovati smrt, a ni lajmska borelioza nije bezazlena bolest. Q-groznica je teško oboljenje, ali danas se uspijeva izliječiti uspješno bez ikakvih problema.
Želim naglasiti da je prevencija je najbolji lijek – stoga svojim ponašanjem i navikama pokušajte izbjeći situacije u kojima se krpelji mogu zalijepiti za vas. Stručnjaci u pravilu savjetuju korištenje repelenata te nošenje prikladne obuće i odjeće kad boravite u prirodi – duge rukave i nogavice, dok bi vaše cipele trebale biti zatvorene. Kad se vratite iz prirode, potrebno je temeljito pregledati svoje tijelo. Svoje kućne ljubimce pregledavajte nakon svake šetnje, neovisno jeste li se šetali šumom ili obližnjom cesticom ili parkom. Tijekom pregledavanja posebice pretražite rubna područja vlasišta – iza uha, zatiljka, zatim vrat, prepone, pasuhe, područje iza koljena te pupak.
Kada u takvim situacijama trebamo potražiti pomoć liječnika?
Kao što smo rekli, krpelj neće odmah ugristi, šetat će po vama ili životinji i tražit će idealno mjesto da se uhvati, ubode i počne sisati. Onog trenutka kad napuni svoj zadak sa krvlju možemo sa sigurnošću reći da je krpelj prisutan na vama 24 sata. Ukloniti ga možemo čim ga vidimo i najbolje i najlakše ga je ukloniti dok se još nije zario unutra. Tada moramo posebno paziti kako ćemo ga ukloniti. Pri pokušaju ukljanjanja, mnogi će mjesto uboda namazati uljem ili alkoholom, no stručnjaci ne preporučuju taj korak. Naime, dišni organi krpelja nalaze se u njegovom zatku, stoga će se nametnik ugušiti ako ga premažete uljem ili voskom i to neće osobito pomoći pri uklanjanju. Pazite da pincetom, posebno namijenjenom za ovu svrhu, zahvatite glavu krpelja na području oko usnog aparata i laganim ga potezima izvlačite ili vrtite kao vadičep da bi ga izvukli kao čep iz boce.
Za kraj, od ugriza krpelja najbolje se preventivno zaštititi. Izbjegavajte dulji boravak u šumi, nanesite repelent, prikladnu obuću i odjeće i zaista obavezno temeljito pregledajte svoje tijelo – ako treba, pritom koristite i povećalo.
Emisiju Korak do zdravlja slušajte utorkom od 12,30 sati!
