Povodom obilježavanja Svjetskog dana multiple skleroze (25. svibnja), u emisiji Korak do zdravlja Radija 057 gost nam je bila dr. Klaudia Duka Glavor, specijalistica neurologije u Općoj bolnici Zadar.
Što je ustvari multipla skleroza i koji su siptomi ove bolesti?
Multipla skleroza je u početku upalna a kasnije neurodegenerativna autoimuna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava koju karakteriziraju brojna demijelinizacijska oštećenja mozga tzv. plakovi po kojima je zbog glioznih sklerozacijskih oštećenja (vezivno tkivo sa puno kolagena) – bolest i dobila naziv multipla skleroza.
Osnovna karakteristika bolesti su akutni nastupi neuroloških ispada, koji se potpuno ili samo djelomično povlače. Simptomi ovise o regiji mozga koje zahvaćaju, uzrokujući osjetne ispade, motoričke simptome, smetnje vida u smislu optičkog neuritisa, dvoslike, nestabilnost u hodu, anksioznost i depresija su također česte.
Bitno je napomenuti, da za postavljanje kliničkih kriterija za multiplu sklerozu, bilo koji od navedenih simptoma mora trajati duže od jednod dana i da se spontano povuku nakon nekoliko dana.
Koji je uzrok multiple skleroze?
Usprkos brojnim istraživanjima, uzrok je i dalje nepoznat. Poznato je da je to autoimuna bolest koja nastaje međuigrom genskih, ali i čimbenika okoline.
Pronašli smo zanimljiv podatak da na pojavu bolesti utječe godišnje doba u kojoj se osoba rodila, odnosno veća je mogućnost razvijanja bolest kod osoba koje su se rodile u zimskim mjesecima.
– Ako kažemo da je to potpuna istina, nastat će planiranje trudnoće u svrhu “izbjegavanja” multiple skleroze. Taj je podatak nastao iz retrospektivne, kohortne studije Willera i suradnika provedene 2004.godine. Oni su pregledali preko 18 tisuća medicinskih dokumenata u Kanadi i uspoređujući podatke sa ostalim zemljama (Danska, Švedska, Velika Britanija )došli su do zaključka da ljudi sa pozitivnom genetskom sklonosti imaju veću skolonost razvoju multiple skleroze ako su rođeni u svibnju (9.1%) nego u studenom (8,5%), isto su objasnili kao međudjelovanje genetike i izloženosti suncu i vitaminu D kroz samu trudnoću ili u početnim mjesecima nakon rođenja.
Dakle, rođeni u studenom imaju 8,5 %, a oni u svibnju 9,1 mogućnosti za razvijanje bolesti. Kao što vidite, to je samo 0,6 % razlike, no to je bilo dovoljno za lansiranje bombastičnog podatka. No, statistika je neumoljiva i ako je to statistički značajna razlika onda je u ovoj kanadskoj studiji pokazana veća sklonost razvoja bolesti kod osoba rođenih u svibnju, za razliku od onih rođenih u studenom.
Tko češće oboljeva od multiple skleroze?
Bolest se češće javlja kod žena i može se pojaviti već u dječjoj dobi. No, uglavnom se pojavljuje između 18 i 50 godina, a najčešće oko 30. godine života. Postoji nedavno objavljena studija koja pokazuje da je mogući uzrok češćeg oboljevanja pacijentica u manjku folne kiseline, magnezija i vitamina E koji je pronađen.
Postoji i podatak da se bolest češće javlja u razvijenim zemljama svijeta. Je li to točno?
Ponavljam, uzrok je nepoznat, ali je on međuigra genetike i čimbenika okolice. Studije pokušavaju dati odgovore, a to su većinom studije koje gledaju podatke unatrag. Svakako, zaključile su da je bitna povezanost genetike, izlaganje UV zrakama, vitamina D. Kod multiple skleroze moderno je govoriti i o epigenetskim modifikacijama – to su oni čimbenici koji utječu na genski kod, a ne mijenjaju DNA.
Karakteristika multiple skleroze je dominantna upala mijelinske ovojnice živaca. Možete li nam to laički pojasniti?
Osoba, koja ima genetsku sklonost za razvoj multiple skleroze, zarazi se virusom ili bakterijom, reagira autoreaktivan T limfocit čiji receptori prepoznaju virusne ali i tzv. mijelinske antigene živčanih stanica – tako nastaje borba prema uzročniku ali i vlastitim dijelovima živčanih stanica to se zove ukrižena aktivnost ili molekularna mimikrija. U daljnjem razvoju bolesti dolazi do prolaza kroz krvno moždanu barijeru, pojačanje upalnog odgovora i tako nastaju brojna (mutipla ) demijelinizacijska oštećenja mozga
Pošto se ne zna pravi uzrok, postoje li ikakvi savjeti za prevenciju bolesti?
– Pravi savjeti i ne postoje. No, svakako treba naglasiti važnost pravilne prehrane i izlaganja suncu, naročito tijekom trudnoće. Potrebno je smanjiti ultrazvučne preglede, osobito one pod jačim uređajima. Uvijek je bitno smanjiti stres, koliko god možemo u današnje vrijeme, te redovito spavati i baviti se tjelovježbom. Nedavno su mi moji dragi prijatelji psiholozi rekli – pet osoba s kojima se okružimo će dijelom određivati nas kao osobu te naš stav.
Multipla skleroza ne utječe na smrtnost?
– Da, to nije fatalna bolest. Napomenula bih da upravo u tim ranijim godinama života osobe su suočene sa invalidnosti i taj strah limitira njihova nadanja i planove za budućnost. Zbog toga je današnje liječenje multidisplinarno – od psihološkog, emocionalnog, rehabilitacijskog i medikamentoznog. Naročito želim istaknuti važnost psihološkog stava, bitna je kvaliteta života i zdravlja, pogotovo u početku bolesti. Što se tiče liječenja, u proteklih 20 godina jako smo napredovali. Svi odobreni, preporučeni svjetski lijekovi za liječenje multiple skleroze, dostupni su u Hrvatskoj, pa tako i u Zadru. U ime Odjela zahvalila bih se ovom prilikom, liječničkom povjerenstvu za skupe lijekove te svim dosadašnjim Upravama zadarske bolnice koju su tijekom prošlih godina, svaki put uspješno realizirali nabavu skupih lijekova za svakog pacijenta.
Za kraj, jesmo li nešto zaboravili spomenuti?
Kao što postoje liječnici s jedne strane, tako postoje i pacijenti. U Zadru je vrlo aktivna Udruga oboljelih od multiple skleroze. Djeluje od 2004. godine, a broji 101 člana koji organiziraju i sudjeluju u brojnim aktivnostima. Kao liječnica, želim reći da je bitno živjeti svaki dan punim plućima jer niti jedna bolest ne dolazi najavljeno, čuvali se mi ili ne. Nedavno sam je čula i u potpunosti se slažem s rečenicom – čovjek ne živi samo od udaha i izdaha, već od trenutaka koji oduzimaju dah.
Emisiju Korak do zdravlja slušajte utorkom od 12,30 sati!
