Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan sastala se u Bruxellesu s nizozemskom ministricom zdravlja, socijalne skrbi i sporta Edith Schippers. Nizozemska je preuzela predsjedanje Europskim vijećem u prvoj polovici 2016. i ministri te zemlje žele poboljšati suradnju s Europskim parlamentom kroz sastanke s eurozastupnicima koji “pokrivaju” njihov resor.
“Nizozemci su kao svoje prioritete u području zdravstva i sigurnosti hrane označili mnoge stvari kojima se ja bavim. Jedna od njih je zdrava prehrana kao osnova borbe protiv debljine i povezanih bolesti. Broj pretilih ljudi u EU je dosegao alarmantne razmjere, a djeca su posebno ugrožena skupina. Ako ne djelujemo sada, posljedice bi mogle biti katastrofalne. Dio rješenja vidim u promjenama koje prehrambena industrija treba napraviti u proizvodnji, preradi, pakiranju i oglašavanju hrane,” izjavila je Borzan.
Prije desetak godina službeni podaci su pokazivali da povećanu tjelesnu masu ima 10,5 posto djece u Hrvatskoj, a 3,8 posto njih je pretilo. Danas podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravlje govore da čak 26,4 posto djece školske dobi ima prekomjernu težinu, a 11,2 posto ih je pretilo. Prema tim podacima, Hrvatska je 7. u Europi po broju djece s prekomjernom težinom.
Ministrica Schippers i zastupnica Borzan su razgovarale o potrebi organiziranja konferencije na visokoj razini na kojoj bi se raspravljalo o poboljšanju kvalitete prehrambenih proizvoda u EU. Tema konferencije bi bile smanjenje soli, šećera, zasićenih masnih kiselina i kalorija u prehrani kroz inovacije i promjene sastava hrane te suradnji proizvodnog sektora i državnih vlasti u borbi protiv prekomjerne težine i pretilosti.
“Da Nizozemska sama odredi npr. maksimalne količine soli i šećera u prerađenoj hrani, naša prehrambena industrija bi propala. Europa ima otvoreno tržište i ljudi bi jednostavno kupovali nezdravu hranu uvezenu iz Belgije ili Njemačke koje nemaju takve propise. Ograničenja na nezdrave tvari u hrani mogu funkcionirati samo ako se odnose na prehrambenu industriju u cijeloj EU i uvoz. Zaključno, potrebno je mijenjati prehrambene navike ljudi, a to je dugotrajan proces,” izjavila je Schippers.
Nizozemska odskače po učinkovitosti u rješavanju problema prekomjerne težine: predviđa se da će do 2030. godine manje od polovice Nizozemaca imati problem s težinom ili biti pretilo, a osam posto pretilo, dok je 2010. to bilo 54%, odnosno 10%.
Veto Parlamenta na odredbu od 30 posto šećera u hrani za bebe
Pretilost djece je problem čijem rješavanju treba pristupiti od samog početka, stoga je veliku buru u Europskom parlamentu podigao prijedlog Europske komisije da se gornja granica za udio šećera u hrani za bebe postavi na 30 posto. Odbor za okoliš, zdravstvo i hranu Parlamenta je promptno stavio veto na taj prijedlog.
“Komisija je jednostavno prepisala odredbu iz 1996. prema kojoj hrana za bebe može sadržavati i do 30 posto šećera! To je suludo, Svjetska zdravstvena organizacija je 2015. je objavila preporuku da se u hranu za bebe do dvije godine uopće ne bi trebali dodavati šećeri i sol. Nadam se da će sljedeći tjedan odluka odbora velikom većinom biti potvrđena na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. U raspravi o kvaliteti hrane samoregulacija prehrambene industrije je moguće rješenje, no kada su u pitanju djeca, treba djelovati propisima,” kazala je Borzan te dodala kako iz škola treba zakonom izbaciti nezdravu hranu te ograničiti reklamiranje takve hrane i pića djeci.
