U podmorju pored Zadra pronađeno je iznimno značajno arheološko otkriće. Riječ je o jednom od najvažnijih prapovijesnih podmorskih lokaliteta u Hrvatskoj, koji se sastoji od naselja i pripadajuće luke. Ovo je jedini podmorski arheološki lokalitet uz obalu sjeverne Dalmacije koji je očuvan i prebogat nalazima iz prapovijesti, piše portal Danas.hr.
Djelatnici Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru objavili su da je potopljeno naselje koje je prošle godine pronađeno u podmorju Pašmanskog kanala staro čak tri i pol tisuće godina. Ovo otkriće od iznimne je važnosti jer naselje datira u srednje brončano doba, o kojem se dosad na prostoru sjeverne Dalmacije nije ništa znalo.
Riječ je o bogatim arheološkim ostacima koji su pripadali prapovijesnom naselju s lukom.
“Ovo nije potopljeni grad. Termin grad nastao je tek u doba Antike, a ovo je naselje postojalo mnogo ranije. Riječ je o naselju ili luci, a vjerojatno je u pitanju oboje”, kaže voditelj istraživanja dr. Mato Ilkić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Izuzetno vrijedno otkriće
Nalazište je pronađeno u Pašmanskom kanalu uz otočić Ričul nedaleko mjesta Turanj u sjevernoj Dalmaciji pa su ga arheolozi prozvali Turanj-Ričul. Prostire se na nekoliko hektara, a od obale je udaljeno svega pedesetak metara. Leži na dubini do tri metra i jedno je od najvažnijih prapovijesnih podmorskih lokaliteta u Hrvatskoj.
“Ovo je ekstremno rijedak pronalazak. U arheološkom je smislu veoma dobro očuvan. Tragova ima mnogo, a ono što je najvažnije jest to da oni nisu preslojeni ostacima novije kulture”, ističe dr. Ilčić.
Laički rečeno, sve što su zadarski arheolozi tamo našli, bez sumnje pripada isključivo prapovijesnomu dobu.
U istraživanju su sudjelovali djelatnici i studenti Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Istraživači su pretpostavili da naselje datira u liburnsko razdoblje (11. stoljeće prije Krista), odnosno da je staro oko tri tisuće godina. Međutim, s obzirom na to da su znali kako se oblik keramike u prapovijesti dugo nije mijenjao, smatrali su da je moguće kako je naselje i starije pa su napravili detaljnije analize.
Naselje je nastalo u brončanom dobu
Na nalazištu je pronađeno mnogo drvenih pilona koji su bili sastavni dio naselja odnosno građevina. Istraživači su izvadili jedan pilon i poslali uzorak na radiokarbonsku analizu, tzv. C 14 analizu, te odredili kako je drvo od kojega je pilon načinjen posječeno oko 1500. godine prije nove ere.
To znači da ga je načinila zajednica koja je na tom prostoru živjela prije tri i pol tisuće godina, odnosno prije pojave Liburna.
Pronađeni su mnogobrojni tragovi koji govore o povijesnom razdoblju na ovom prostoru o kojem se dosad ništa nije znalo.
“Sada ćemo moći rasvijetliti mračno razdoblje toga doba”, ističe dr. Ilkić.
Pronađeni su ulomci raznovrsne prapovijesne keramike, među kojima prevladavaju lonci, zdjele i šalice. Nađeni su i arheološki ostaci nastamba, a lociran je i potopljeni nasip od kamena dug oko tristo metara, kojim je prije više tisućljeća otočić Ričul bio spojen s obližnjim kopnom.
Predliburni se bavili i maslinarstvom
“Pronašli smo dokaze koji upućuju na to da su Predliburni bili orijentirani prema moru. Bavili su se ribolovom, zasigurno i trgovinom, a pronalazak kostiju domaćih životinja, prije svega ovaca i koza, upućuje na to da su se intenzivno bavili stočarstvom”, kaže dr. Ilkić.
No, ono što je najzanimljivije jest otkriće koštice masline, što je najstariji trag maslinarstva u sjevernoj Dalmaciji, ali i šire.
Ovaj lokalitet arheolozima je poznat unatrag nekoliko desetljeća. Otkrio ga je arheolog Zdenko Brusić koji je među prvima oko Ričula zamijetio tragove iz prapovijesnog razdoblja, prije svega keramiku. U novije doba na fotografijama iz zraka uočene su pravilne konstrukcije na dnu mora između otočića Ričula i priobalnog mjesta Tukljača pa su 2014. godine arheolozi odlučili istražiti o čemu se radi.
Planovi za budućnost
U podvodnim su istraživanjima sudjelovali arheolozi doc. dr. sc. Mato Ilkić (voditelj istraživanja), doc. dr. sc. Mate Parica (zamjenik voditelja istraživanja), Marko Meštrov i Maja Kaleb. Pomagali su im i studenti arheologije Sara Iglić, Paulo Iglić te Mario Sajatovski.
Sretna okolnost za istraživače bila je novčana donacija Alana Mandića, poduzetnika iz obližnjeg Turnja. Osim Mandića, istraživanje su financijski potpomognuli i Općina Sveti Filip i Jakov te Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Osim daljnjih istraživanja, dr. Ilkić najavio je i otvaranje muzeja u kojemu će biti izloženi izvađeni predmeti i dokumentacija o nalazištu, čime će se ovaj važan pronalazak iskoristiti i u turističke svrhe.
