Sinoć je u Gradskoj knjižnici, u organizaciji Foruma žena SDP-a GO Zadar, održana javna tribina na temu „Rodno osjetljiv proračun”, na kojoj su sudjelovale gđa Tamara Šterk i Gordana Obradović , savjetnice u Uredu za ravnopravnost spolova Vlade RH, i gđa Mirjana Kučer, aktivistica Udruge Domine iz Splita.
U uvodnom izlaganju, gđa Šterk je predstavila brošuru po kojoj je održana i sama prezentacija o značenju i značaju pojma rodno osjetljivog proračuna i o načinu njegovog provođenja u praksi.
– Rodno osjetljiv proračun jest onaj u kojemu se rodno osviještena politika primjenjuje na proračunski proces. To znači provođenje rodne procjene proračuna, ugrađivanje rodne perspektive na svim razinama proračunskog procesa te preraspodjelu prihoda i rashoda u cilju promicanja ravnopravnosti spolova, pojasnila je Tamara Šterk.
U praksi imamo pozitivan primjer iz Austrije, koja od 2013. godine provodi model rodno osjetljivog proračuna, kroz sve svoja ministarstva, što se očituje kroz poreze – kako i na koji način utječu na spol, kroz javne rashode- davanja za plaće, koje su koristi otvaranja novih dječjih vrtića na neplaćeni rad žena u obitelji, o strukturi zaposlenih u ministarstvima, i slično.
Da bi se projekt proveo na svim razinama, potrebna je snažna politička volja, kako bi se pravilno i ravnopravno rasporedio novac, i kako bi krajnji korisnici bili zadovoljni.
U tom slučaju ne bi se moglo dogoditi da neka ključna, vitalno značajna pitanja, ostanu bez financijske potpore, kao što imamo slučaj, između ostalog, sa skloništima za žene, žrtve obiteljskog nasilja.
Gđa Kučera predstavila je istraživanje Udruge Domine, iz 2008. godine, koja obuhvaća iscrpnu analizu akata Gradske uprave u Splitu, ravnajući se po načelu „ravnopravnosti” (u kojoj je obuhvaćeno preko 6000 akata) te su zaključile da se u njima niti jednom ne spominju pojmovi „rod”, „ravnopravnost spolova”, „diskriminacija”.
Iako je ROP ambiciozan projekt, da ima pozitivnih primjera i da je učinkovit, govore primjeri pojedinih država i gradova koji su detektirali probleme i kroz gradske i državne proračune pravednije raspoređuju novac po načelu ravnopravnosti spolova.
Sudionice su navele pozitivne primjere u Francuskoj i Finskoj. U Francuskoj je radno vrijeme dječjih vrtića prilagođeno je majkama, radi usklađivanja privatnog i profesionalnog života, a Finska je uvela besplatan gradski prijevoz za majke s djecom u kolicima, grad Vicenza organizirao je besplatan tečaj samoobrane za 136 žena, koje su bile žrtve obiteljskog nasilja.
– O uvođenju rodno osjetljiva proračuna odlučuju oni kojima je svakodnevni posao oblikovanje i provođenje javnih politika i pružanje javnih usluga. To znači da je najveća odgovornost na zastupnicima i zastupnicama, državnim službenicima i službenicama, ali i na ostalim javnim djelatnicima i djelatnicama. Dobro gospodarenje općenito, a posebno uvođenje rodno osviještene politike zahtijeva i angažman drugih sudionika, uključujući civilno društvo, parlamentarne zastupnike i zastupnice, socijalne partnere, sindikate, stručnjake i stručnjakinje za rodna pitanja te akademike i akademkinje. Iznad svega, potrebno je uključivati žene, a isto tako i civilne udruge koje su često pokretači mnogi dobrih ideja.
– Jesmo li dovoljno osviješteni, imamo li podlogu da u dogledno vrijeme i u našem gradu zaživi ovaj projekt? Sudeći po odazivu gradskih vijećnika koji su bili pozvani na tribinu, a nisu došli, teško je očekivati Rodno osviješten proračun u Gradu Zadru, zaključili su predstavnice Socijaldemokratskog Foruma Žena Gradske organizacije Zadar.
