“Što Europska komisija poduzima kako bi poduprla napore država članica u borbi protiv širenja i štetnih posljedica sintetskih kanabinoida i drugih sintetskih droga?”, pitanje je koje je hrvatska zastupnica Biljana Borzan uputila u proceduru Europskog parlamenta. Nove droge, koje se pojavljuju na tržištu EU pod etiketom “osvježivača zraka”, su sve veći zdravstveni i društveni problem.
U proteklih nekoliko godina u EU zabilježeno je više desetaka smrtnih slučajeva među mladima izazvanih sintetskim spojevima poput 4-MA, 5-IT i sličnih. Nove sintetske droge se ne konzumiraju samo preko “osvježivača zraka”, već su pronađeni i u tabletama, smolama i tekućinama za e-cigarete. Evidentirano je i prskanje klasične marihuane sintetskim kanabinoidima kako bi joj se povećao učinak. U Hrvatskoj je dostupan niz sintetskih kanabinoida koji se prodaju kao osvježivači prostora pod raznim marketinškim imenima poput “Galaxy”, “Atomix”, “Vertex”, “Bud Factory” i “Bonsai Citrus”.
“Mladi su ciljana skupina konzumenata i kao takvi trpe najviše štete od konzumacije. Diljem Europe su registrirani smrtni slučajevi, a nedavno je usred konzumacije u Hrvatskoj umro tinejdžer. Argument da na tim proizvodima piše da nisu za konzumaciju je krajnje hladan i nemoralan. Trgovci koji te proizvode prodaju vrlo dobro znaju da se oni ne koriste za osvježavanje prostora, već za drogiranje”, smatra Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta.
Prema podacima Europskog centra za praćenje droga o ovisnosti (EMCDDA), najveći svjetski proizvođač sintetskih kanabinoida je Kina. Budući da kao spojevi nisu zabranjeni, legalnim kanalima se uvoze u EU i pripremaju za distribuciju. Prah se u miješalicama za beton otapa u acetonu i prska po biljnom materijalu. Budući da je za jedno pakiranje “osvježivača” potrebno svega desetak miligrama droge, od jednog kilograma se proizvede nekoliko tisuća paketića.
“Neki od spojeva koji su na tržištu su izrazito jaki i mogu izazvati posljedice poput povišenog tlaka, paranoje, psihoze, mučnine, napadaja i u nekim slučajevima, smrti. Najteže posljedice se događaju jer se aktivna tvar tijekom miješanja i sušenja nepravilno rasporedi po proizvodu. Uslijed toga, neka pakiranja su višestruko jača i štetnija od uobičajenog. To je zapravo lutrija s nesretnim dobitnikom,” kazala je Borzan.
RH je prošle godine najavila novi pristup sintetskim drogama prema kojem će se umjesto pojedinačnih tvari zabranjivati cijele skupine kemijskih spojeva. To će preprodavačima zasigurno otežati posao, no da bi ta mjera bila učinkovita mora se provesti u svim državama članicama EU. Otvorene granice i prodaja preko interneta ovaj problem čine europskim.
“Zajedničko tržište i ukidanje granica su Europi donijeli višestruke koristi, no u ovom slučaju ta sloboda ima negativne nuspojave. Države članice se ne mogu same uhvatiti u koštac s problemom “legalnih droga” jer ne mogu pratiti brzinu kojom se pojavljuju novi spojevi. Komisija je 2013. napravila određene korake, no očito ne dovoljno. Procedura zabrane sad traje oko godinu dana, koliko konzumenata u tom razdoblju može umrijeti?”, upozorila je Borzan.
Europska unija ima ovlasti za rješavanje ovog problema jer prema Ugovoru o funkcioniranju EU ima obvezu podupirati napore država članica po pitanju zloupotreba droge. Nadalje, EU ima ovlasti donositi odluke o definiciji kriminalnih djela i minimalnih kazni u području krijumčarenja droge.
