Vjerovali ili ne, emocije utječu na sve oko nas. Od ljubavnih, prijateljskih i obiteljskih veza do načina na koji kupujemo ili se povezujemo s određenim brendovima odjeće, obuće, mobitela… Internetska šoping platforma Kaymu.hr istražila je kakve to emocije utječu na povećanu, a kakve na smanjenu potrošnju. Je li bolje po naš novčanik kupovati dok smo sretni ili kada nas nešto ljuti?
Jedno istraživanje pokazalo je da ljude, kada su ljuti, više pobuđuje dodir od svih ostalih vanjskih podražaja. S druge strane, kada smo sretni, na nas najbolje utječe ono što vidimo. Kada se pogleda, to ima dosta veze s evolucijom – kada su naši preci bili ljuti, to je značilo da su u opasnosti i sukobu, a podrška plemena tada je bila izrazito važna. Kada bi bili dobre volje, to bi značilo da imaju vremena promatrati što se oko njih događa i tražiti novi zaklon, hranu, izvor vode i slično.
Cijela priča vrlo se dobro translatira i na današnje društvo i način što, kako, zašto i za koliko novca kupujemo. Tako je nedavno istraživanje pokazalo da nakit i umjetnine nikako ne treba kupovati kada smo dobro raspoloženi – u tom stanju spremni smo dati više novca za stvari koje su nam vizualno lijepe. S druge strane, kada smo loše raspoloženi, treba izbjegavati kupovanje stvari koje nam pružaju utjehu ili sreću, poput odjeće ili novog kućnog ljubimca. U tom stanju platit ćemo koliko treba samo kako bismo se ponovno oraspoložili.
Također, ljudski mozak koncipiran je da razmišlja analitički – kada ima vremena i po osjećaju – kada ga nema. Cijela priča jasna je svima koji su gledali snimke na Black Friday u američkim šoping centrima – jedinom danu u godini kada dućani nude popuste i do 90 %. Vika, tučnjave, čak i krađe događaju se isključivo iz jednog razloga; jedan dan nije dovoljan kako bi se kupilo sve što je potrebno, mozak prestaje razmišljati analitički te u cijelu priču uključuje emocije što često dovodi do eskalacije nasilja ako se dvije djevojke zagledaju u istu haljinu.
Ovu priču dobro iskorištavaju i brendovi koji će često u reklamama ciljati upravo na to da se emotivno povežu s vama. Ako u tome uspiju, u trenucima kada ćete u nedostatku vremena morati brzo odabrati, sjetit ćete se te reklame (podsvjesno) i odabrati onaj brend koji se s vama bolje povezao.
Osim toga, i stanje naše uzbuđenosti i sreće, također ovisi o tome koji će proizvod kupiti. Ako smo sretni i uzbuđeni oko nečeg, gotovo je sigurno da ćemo u kafiću naručiti energetsko piće ili alkohol, prije nego zeleni čaj. Zašto? Zato što je mozak ovisan o tom dobrom osjećaju te ga želi što više produljiti, a tu je alkohol ili energetsko piće puno bolje od smirujućeg čaja.
Slična je situacija i kada npr. osjećamo dosadu. U tim trenucima mozak će žudjeti za poticajem, nečim što će ga pobuditi, pa stoga i ne čudi da ćemo umjesto drame gledati hororac ili kupiti novu hit videoigru koja uključuje mnogo akcije. S druge strane, ako smo uzbuđeni, ali negativno, zbog stresa ili anksioznosti, mozak će u tim trenucima željeti smanjiti uzbuđenost pa će se odlučiti za povijesni dokumentarac ili kupnju knjige koja ne nudi previše trilera.
Kao što vidite iz ovih primjera, emocije se skrivaju iza gotovo svake racionalne ili iracionalne kupnje. Ako nam neki predmet nije prijeko potreban, pitat ćemo se – kako ću se ja osjećati ako ovo kupim? Pozitivan odgovor vjerojatno će za uzrok imati kupnju. I to je sasvim u redu, emocije ionako utječu na svaki dio našeg života, zašto bi kupnja bila nešto drugačija.
