Švicarci su zatresli novčana tržišta jer su se htjeli odlijepiti od eura ako Europska središnja banka (ECB) idući četvrtak krene u otkup državnih obveznica po uzoru na SAD. Sjednica uprave ECB-a zakazana za 22. siječnja očekuje se kao povijesna, pogotovo što su Nijemci protiv toga da središnja banka otkupljuje dugove prezaduženih članica, primjerice Grčke, ali i Italije, Španjolske, Portugala, pa i Francuske. Procjenjuje se da je prvi čovjek ECB-a Mario Draghi dobio većinu članova uprave na svoju stranu, ali dosad se takve krupne odluke nikad nisu donosile preglasavanjem.
Ofenziva južnih članica
Francuska je već izlobirala u Bruxellesu da se prezaduženim članicama produlji rok za smanjenje deficita, a sada bi pomoć trebala stići i od središnje banke koja bi otkupljivala državne dugove i tako olakšavala otplatu kredita. Još se ne zna kako će ta odluka biti formulirana, primjerice, hoće li središnje banke pojedinih članica otkupljivati samo dugove svojih država ili će se određivati kvote po pojedinoj zemlji. Nije isključeno da je iznenadna odluka švicarske središnje banke rađena u dosluhu s Njemačkom, koja bi pošto-poto htjela spriječiti ulazak u rizičnu monetarnu operaciju. Profesorica Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov misli da će Draghi morati odustati od najavljenog “quantitative easinga” jer nakon poteza iz Švicarske otkup državnih obveznica “postaje još rizičniji potez nego što je to bio prije dva dana”.
– Europsko novčano tržište segmentirano je i ne može se uspoređivati sa SAD-om, gdje je kupnja državnih obveznica od strane FED-a uobičajena. Mjera bi bila u redu kada bi se kupovale samo obveznice država članica koje čine jezgru, kao što je Njemačka, ali kvaliteta državnih papira bitno pada kada se ide prema periferiji. To bi Grčkoj i ostalim rizičnim zemljama omogućilo da dođu do jeftinog kapitala bez da riješe probleme svojih javnih financija – komentira Ivanov. Lako bi se mogao dogoditi kolaps financija, i to vodi stvaranju dviju valuta, eura jedan – čija bi jezgra bila u Njemačkoj, i eura dva – za ostale – objašnjava Ivanov.
