ZADAR – Klasifikacija Pametan grad postala je ključan pojam Europske unije, temeljem koje se mogu dobiti novci za različite kategorije, odnosno projekte, koji ključuju te dvije riječi.
Niti jedan grad u Hrvatskoj, a kamoli dalmatinski gradovi ne spadaju u Pametne gradove. Zbog čega? Zbog utega kojeg stvaraju nekompetentne elite, čulo se to na sociološkoj tribini koja je sinoć u Gradskoj knjižnici, na predavanju mr. Mirka Petrića s Odjela za sociologiju okupila veliki broj znatiželjnika.
Venecija ne spada u pametna gradove, a u Italiji tome teži Bari. Kako, to je primjer tranzicijskog grada, kojeg su trebali čuti predstavnici gradske uprave, koja je jedini pokretač tog procesa. U Splitu, kojeg je Petrić, oslikao kao primjer „nepametnog” velikog dalmatinskog grada, stvorena je inicijativa za Pametni grad – pametnih ljudi.
Pametnim gradom smatra se grad koji koristi sva tehnološka sredstva, kako bi građanima omogućio visoku kvalitetu života. I to u svim područjima – od energetske učinkovitosti do kulturnoga života. I to je ideal u koji bi u što većoj mjeri trebali biti uključeni i građani. Prema jednoj klasifikaciji osim pametnih gradova, postoje pionirski, štetni i piratski. Dalmatinski gradovi spadaju u zadnje dvije kategorije, istaknuo je Petrić.
Štetni gradovi uspijevaju stvoriti individui i kolektivu štetu, primjerice ako udišemo štetan zrak, pijemo zagađenu vodu, imamo zagušen promet, a malo društvenosti i usluga građanima.
Još je lakše bilo prepoznati model piratskog grada. To su gradovi u kojima individue, na račun kolektiva profitiraju. Iako postoji individualno i kolektivno, korist ide samo određenom sloju u ekonomskoj i društvenoj sferi, naveo je Petrić. Postoje i pionirski gradovi u kojima građani kao individue odlučuju kako neće koristi naftu kao pogon kolektivnog prijevoza već biciklu ili električnu željeznicu. Mobilnost je jedan od važnih indikatora za status pametnih gradova.
Dalmatinski gradovi gori su od drugih u Hrvatskoj – ljeti se događaju prometni kolapsi, zbrinjavanje otpada nije riješeno, a veliki su i gubici vode i energije:
Prema Petriću stanje u Splitu najgore je upogledu energetske učinkovitosti, stradaloga okoliša, lošeg prometne povezanosti, neriješenog zbrinjavanja otpada. Dubrovnik je nažalost mrtav grad u centru i doista ne daje svojim građanima puno. U zadnje vrijeme Šibenik diže glavu. Zadar je negdje između tih inicijativa. Zadar je, recimo tako, drugi, ili treći od dna, bolje reći, jer se još nismo zapravo digli, kazao je Petrić na sociološkoj tribini.
