„Zadarska županija je jedna od onih koja se dosta dinamično razvijala i u njoj jpostignuta gospodarska živost. Uz turizam, ona ima mogućnost razvoja poljoprivrede i industrije koja je kompatibilna s turističkim usmjerenjem. Često sam u Zadru, pratio sam napore gradskih i županijskih vlasti na razvoju infrastrukture. U nekim sam stvarima i sudjelovao, konkretno oko aerodroma, kao i da se grad profilira kao sveučilišni grad koji privlači mlade ljude”, rekao je predsjednik RH Ivo Josipović tijekom svog posljednjeg posjeta Zadru i održavanju velike u Hotelu Kolovare.
Predsjednik je na tribini Zadranima predstavio svoj glavni adut za nadolazeće predsjedničke izbore, prijedlog ustavnih promjena koje bi trebale postati smjernice razvoja Hrvatske u bolje društvo. U razgovoru za portal 057info.hr Josipović pojašnjava utjecaj istih na lokalnoj razini, što decentralizacija i regionalizacija znači za Zadar i Zadarsku županiju te kroz ustavne promjene komentira aktualne trenutke vezano uz prvog čovjeka Grada Božidara Kalmetu.
U vašem prijedlogu ustavnih promjena spominjete decentralizaciju. Što to znači za grad kao što je Zadar?
– To za Zadar znači više poslova i prihoda. Ovlasti i donošenje odluka bi se s razine države spustile na razinu regije, a onda i gradova. Posebice se to odnosi na donošenje odluka koje se miješaju na različitim razinama. Fokusirali bi se na gradove koji mogu samostalno donositi odluke, što Zadar zasigurno jest. Već iz toga što bi imao veće ovlasti i više novca grad bi dobio veće razvojne mogućnosti.
Riječ regionalizacija u Zadru ima negativnu percepciju. Prva pomisao je gubitak samostalnosti, stavljanje Zadra u podređeni odnos Splitu.
U ustavnim promjenama za koje se zalažem predlažem unutarnji preustroj Hrvatske kako bi postala modernija i funkcionalnija regija. O mapi na kojoj bi bile ucrtane granice regija, da ih tako nazovem, govora će biti tek kad i ako promjene za koje se zalažem prihvate političke stranke koje jedine, u Hrvatskom saboru, dvotrećinskom većinom mogu izglasati izmjenu Ustava. Smatram daje broj od pet do osam regija optimalan za Hrvatsku. Bez obzira kako bi izgledala regionalnost u Dalmaciji, decentralizacija podrazumijeva da ne mora biti sve u tom jednom gradu.
Može li Zadar biti taj jedan grad?
– Sigurno da prema svojim kapacitetima i važnosti može. No, još nismo ni blizu razgovora o tome. Ono što jest bitno za Hrvatsku u budućnosti je da regije dobiju mogućnost da obavljaju funkcionalno sve poslove. Znam da će se kod mnogih pojaviti strah od gubitka nekih funkcija, ali to nema osnova. Uzmimo na primjer Slavoniju, gdje imamo nekoliko većih gradove, gdje u sadašnjem sustavu svaki ima svoju administrativnu cjelinu, ali u globalu svima skupa je loše. Došlo je vrijeme da političari i obični ljudi stvari sagledavaju šire, pet do deset godina unaprijed. O tome govorim kad govorim o regijama. Svako vrijeme traži svoja rješenja.
Kažete da su ustavne promjene ključ za pokretanje Hrvatske i njenog gospodarstva. Po vašem mišljenju, koliko je realno za očekivati da promjene ustava osjete obični građani u svakodnevnim životima?
– Zavisno o segmentu. Oni koji se tiču demokracija i izbora osjetit će se odmah. Kada je riječ o jačanju gospodarstva tu će trebati neko vrijeme. Ne mogu se očekivati rezultati odmah. Ja ne nudim čarobni štapić, ja nudim viziju za jedan mandat nakon kojeg će se pojaviti vidljiva poboljšanja. Siguran sam, a primjeri zemalja poput Danske, Finske, Poljske i Estonije, potvrđuju, da bez dubokih institucionalnih promjena, koje će dati veći uecaj na politiku građanima i koje će uvesti drugačiji unutarnji ustroj, neće biti pomaka. Jednostavno treba krenuti drugim putem, jer vidimo da su se svi reformski pokušaji svih prošlih vlada potrošili i nisu dali rezultate.
Jedan od vaših prijedloga jest suspenzija dužnosnika protiv kojih se vodi postupak. U Zadru gradonačelnik Božidar Kalmeta očekuje poziv na ispitivanje u USKOK nakon pokretanja istrage u kojoj je osumnjičen za izvlačenje milijunskih iznosa iz javne tvrtke. Biste li se vi povukli s dužnosti da ste na njegovom mjestu?
– Zalažem se da po sili Ustava dužnosnici koji se nađu pod istragom ili nekom drugom vrstom kaznenog postupka moraju odstupiti. To je jednostavno moralno. Građani to očekuju. I to, da bude jasno, ne dovodi u pitanje presumpciju nevinosti. Ali, naprosto, nije prihvatljivo da ljudi pod istragom i dalje obnašaju javnu dužnost kao da se ništa nije dogodilo. Uvođenjem ovakve odredbe u Ustav, polako bi se, vjerujem, vraćalo povjerenje građana u politiku. Ovog trenutka o odstupanju s dužnosti svatko sam mora odlučiti. Ne želim se očitovati o konkretnim slučajevima, nikad, pa neću ni sad. Da se osobno nađem u situaciju za koju, evo, predlažem i ustavno rješenje, ja bih se povukao.
