U srijedu, 10. rujna 2014. godine u Benkovcu je održan 1. festival češnjaka Zadarske županije na kojem se predstavilo 15 OPG-a, inače članova udruge Rešta, udruge koja okuplja proizvođače češnjaka.
Program je sadržavao izložbeno-prodajni dio, promotivnu prodaju češnjaka te radionicu pletenja rešti i izrade girlandi od luka i cvijeća u kojoj je sudjelovala učenička zadruga „Vridne ruke” Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića iz Zadra. Sajam je obišao i župan Stipe Zrilić koji je istaknuo kako je područje Zadarske županije pogodno za proizvodnju češnjaka te da stoga i provodimo ovaj projekt kako bi zaštitili autohtoni češnjak te kako bi se proizvođači educirali, organizirali i intenzivnije bavili njegovom proizvodnjom. Župan je naglasio da je češnjak proizvod koji se može dobro plasirati i prodati kako za osobne i prehrambene potrebe tako i za potrebe farmaceutske industrije.
Pobjednici 1. festivala češnjaka su Danijel Baković iz Banjevaca koji je, prema ocjeni stručnog ocjenjivačkog suda izradio najljepšu reštu te Milka Strenja, također iz Banjevaca koja je imala najljepši štand.
Najveću reštu izradila je Udruga proizvođača češnjaka Rešta.
Revitalizacija proizvodnje češnjaka u Zadarskoj županiji” trogodišnji je projekt Upravnog odjela za poljoprivredu Zadarske županije koji je pokrenut početkom 2012. godine, a provodi ga Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji s Poljoprivrednom savjetodavnom službom i Udrugom „Rešta” koja okuplja proizvođače češnjaka u Zadarskoj županiji. Voditelj projekta je prof. dr. Josip Borošić sa Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Svrha ovog istraživačkog projekta je unaprijediti proizvodnju češnjaka na području Zadarske županije, istodobno potaknuti organizaciju proizvodnje sadnog materijala metodom kulture tkiva, kojom će se omogućiti očuvanje i umnažanje te proizvodnja dovoljne količine odabranog najboljeg češnjaka, kako bi se potaknula i potrošnja domaćeg češnjaka u našoj zemlji.
Kao jedan od bitnih problema u pripremi istraživanja pokazao se nedostatak kvalitetnog sadnog materijala i neodgovarajuće skladištenje. Obzirom da je proizvodnja češnjaka nekada zauzimala značajno mjesto u gospodarstvu Zadarske županije, zaključeno je da treba sačuvati taj vrijedan genetski materijal kao dio prirodne baštine.
Gospodarsku vrijednost tradicionalnih sorti povrća općenito moguće je povećati jedino sustavnom brigom o njihovom očuvanju, popularizacijom uzgoja i promocijom njihovih gastronomskih i prehrambenih vrijednosti.
Ovaj trogodišnji projekt u koji je Zadarska županija do sada uložila 196.000 kn ima za cilj očuvati hrvatske autohtone sorte češnjaka od izumiranja na regionalnoj i nacionalnoj razini te od nestajanja iz široke proizvodnje kao i podrške lokalnoj proizvodnji hrane.
Kroz tri godine pažljivo strukturiranog programa, koristila se kombinacija različitih aktivnosti: terenskog sakupljanja češnjaka, stavljanje u „in vitro” (kultura tkiva), multiplikacija sadnica na hranjivim podlogama i njihova aklimatizacija u „in vivo” uvjetima, sadnja na pokusnim poljima, organizacija edukativnih predavanja za korisnike (poljoprivrednike), kojima će se po završetku projekta dobivene sadnice podijeliti za daljnji uzgoj.
Poljoprivredna savjetodavna služba je za potrebe Projekta skupila podatke o proizvodnji češnjaka na području Zadarske županije, a svrha je procijeniti sadašnju proizvodnju češnjaka u Zadarskoj županiji i koristiti je kao temelj za planiranje unapređenja buduće proizvodnje.
Na području Zadarske županije češnjak se u 2013. proizvodio na površini 30,6 ha na 492 gospodarstva. Najveći dio proizvodnje češnjaka nalazi se na području Grada Benkovca 17,8 ha (58 %) na 144 gospodarstva (29 %) ili prosječno 1.236 m2 po gospodarstvu.
Na područjima ostalih općina i gradova Zadarske županije proizvodnja je češnjaka mala. Iznosi 12,8 ha na 348 gospodarstava, što je prosječna proizvodnja na 368 m2.
Od ostalih općina i gradova izdvajaju se općina Stankovci i grad Obrovac. Stankovci imaju proizvodnju češnjaka na 3,9 ha kod 50 proizvođača (prosječno 780 m2), od kojih je najviše u mjestu Banjevci s 2 ha proizvodnje na 22 gospodarstva (prosječno 909 m2). Grad Obrovac ima 1,2 ha proizvodnje na 18 gospodarstava (prosječno 667 m2).
