ZADAR– -Mjesni odbor Dinjiška dostavio je prigovor na izmjene Županijskog prostornog plana zbog spornog pogona solane koji je zadržan u tom prostornom dokumentu. Svoje će primjdbe na istu temu priložiti udruge “Eko uvala Dinjiška”, i UHDDR-a Pag.
Obrazloženje primjedbe MO Diniška na prijedlog izmjena Županijskog prostornog plana:
“U prijedlogu prostornog plana Zadarske Županije i dalje je u mjestu Dinjiška na Otoku Pagu ucrtana proizvodnja soli, odnosno, Solana. Solana Dinjiška kao dio Solane Pag već 21 godinu ne radi u bilo kojem pogledu, nema niti jednog zaposlenog, ne održava se niti se može reći da predstavlja bilo što osim jednog derutnog i upropaštenog prostora, smetlišta i velike bare. Infrastruktura više ne postoji, zgrade i nasipi su dotrajali i uništeni, daske u bazenima soli su potpuno trule, a na mjestima se u Solanu slijeva voda iz polja i more tvoreći jednu veliku baru. Solana Pag ustajalu i nečistu vodu iz bazena povremeno bez potrebnih odobrenja nezakonito ispumpava u more.
Umjetni kanal koji je prokopan kad se Solana izgradila svu vodu iz polja zajedno sa gnojivom nakon svake kiše dovodi direktno u mjesto. More je od blata žuto i mutno. Kanal se niti jednom kroz desetljeća postojanja nije čistio. Upozoravamo na mulj i mutež već godinama. Neosporno je, a što tvrde svi mještani i vidljivo je prostim okom, da se u zadnjih 20 godina kvaliteta mora drastično smanjila, mulj je na mjestima gdje prije nikad nije bio, brakovi su prekriveni sluzavom površinom, a vidljivost ljeti jedva je veća od metra.
Nikakva javna rasprava u mjestu ili Gradu Pagu povodom zadržavanja Solane Dinjiška u novom prostornom planu nije provedena, ne postoji nikakva studija utjecaja na okoliš ili mjerenje kakvoće mora koje kilometrima od Solane nije više kao što je bilo upravo zbog te Solane, nikakva ekonomska studija isplativosti eventualne Solane ne postoji niti je jasno zašto bi baš tu opet morala biti Solana. Dovoljno je reći da Solana Pag već godinama ne posluje s punim kapacitetom (zbog neprofitabilnosti i jeftinije konkurencije na tržištu), da je sam postupak dobivanja soli gotovo u potpunosti industrijaliziran, nema ručnog skupljanja soli kao prije tako da ne možemo govoriti niti o očuvanju tradicije jer nje i ovako nema, a uz sve navedeno ovo što je ostalo od Solane ne može se viši niti zvati Solanom nego ruševinom i sramotom Grada Paga i Županije. Isto znači da u nijednom pogledu nije realno na prostoru Dinjiške očekivati da imamo funkcionalnu Solanu. Uostalom, da je bilo interesa, Solana Dinjiška bi i danas funkcionirala. Sve navedeno kosi se sa (navedenim) ciljevima izmjena i dopuna Plana, a to je ostvarivanje preduvjeta za gospodarski razvoj uz očuvanje prirodne i ekološke ravnoteže.
Naglašavamo da je prostor Solane Dinjiška pomorsko dobro koje je, prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, opće dobro od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu (čl.3). Očekujemo djelotvoran nadzor (ne)korištenja pomorskog dobra, njegovog trenutnog stanja i stupnja onečišćenja, a s time pozivamo i na odgovornost koncesionara, Solane Pag te svih onih koji su dozvolili ovakvu devastaciju ugrozivši prostor cijele naše Uvale Dinjiška.
Neodgovorno je, neozbiljno i nestručno u novi prijedlog prostornog plana ucrtati ovakvu veliku površinu (zapravo precrtati što je bilo) za proizvodnju soli bez da se išta od navedenog nije napravilo.
U našem malom mjestu, najnerazvijenijem dijelu Paga, turizam je ljeti, uz tradicionalno ovčarstvo i poljoprivredu, jedini izvor prihoda. Na ovom dijelu Paga nema industrije, nema proizvodnje niti ikakvih zagađivača osim postojeće Solane koja je narušila cijeli eko-sustav uvale Dinjiška. Sustavno uništavanje mora i podmorja zbog postojanja Solane nikad nije stručno istraženo. Ovakav prostor u ovoj tvorbi i postojanju, a i novom prijedlogu prostornog plana, nije u interesu niti Grada Paga niti Županije Zadarske, a ponajmanje mještana Dinjiške.
Isto tako, treba naglasiti da su ljetos mještani Dinjiške potpisali peticiju kojom traže da se prostor Solane Dinjiška vrati u prvobitno stanje. Lista potpisa i osobnih podataka mještana Dinjiške, Miškovića, Stare Vase, Kukovića, Šišini i Vlašići, dostavljena je u Grad Pag i Županiju. Mještani su nedvosmisleno izrazili svoju volju, a to je da ne žele Solanu u svom dvorištu.
Mjesni odbor i osnovana udruga „Eko uvala Dinjiška”, zatražili su od Grada Paga i Gradonačelnika koji je osobno sa zamjenikom pregledao postojeće stanje, da zatraži od Solane i nadležnog Ministarstva postojeći koncesijski ugovor za koji pretpostavljamo, da ga se Solana nije pridržavala budući kroz postojanje Solane nikad nije očistila pristupne kanale i održavala čistoću, a moguće je da je istekom ugovora dužna vratiti prostor u prvobitno stanje! Solana u Dinjiškoj i dalje je ucrtana kao pomorsko dobro (slobodan uvid na Geoportalu) pa je vrlo vjerovatno koncesionar dužan prostor vratiti u prvobitno stanje. Želimo vidjeti Ugovor kojim se eksploatiralo ovo pomorsko dobro. Obzirom na navedeno, (o)stavljanjem Solane u prostornom planu, vraćanje prostora u prvobitno stanje neće biti ni moguće. Indikativno u svakom slučaju.
Opet i ponovo, ovim putem tražimo da se prostor Solane detaljno snimi, da se detaljno prouči njegov utjecaj na more i obalni prostor Uvale Dinjiška prije donošenja bilo kakvog, a ponajmanje ovakvog prijedloga.
Želja mještana preko Mjesnog odbora je da se Solana, koliko je god to moguće, vrati u prvobitno stanje na način da se očiste trule daske i smeće, da se postojeći kanali zatvore i/ili saniraju, da se na mjestima kroz nasipe pusti more i izgrade mali mostići. Na taj način (koji je sigurno financijski jeftiniji nego odvoženje kilometara nasutih nasipa) dobili bi turističko-rekreativnu stazu preko mora i sigurno ponudili zanimljiv sadržaj mještanima i gostima. Ostatak Solane predlažemo namijeniti u turističku zonu, sportsko-rekreacijske sadržaje, stazu za male sportske zrakoplove ili motorne zmajeve, dakle, u nešto (bilo što smisleno!) što bi donosilo korist cijeloj zajednici i obogaćivalo turističku ponudu uz zadržavanje (tj.poboljšavanje) kvalitete mora.
Bilo kakva marikultura na ovom prostoru ne dolazi u obzir. More kilometrima od kraja Uvale u Dinjiškoj ne prelazi dubinu od nekoliko metara, a obzirom na zatvorenost Uvale i smanjenu cirkulaciju mora, smatramo da bi zagađenje prostora bilo još veće. I iz ovog razloga apeliramo da se detaljno i stručno prouči utjecaj Solane na more, obalu i mjesto.
Umjesto solane predlažu provesti studiju utjecaja na okoliš i studiju ekonomske isplativosti, dovesti prostor dosadašnje Solane u prvobitno stanje (more i obala) te prenamijeniti manji dio u turističko-sportske svrhe. Sve samo solana Ne, poručili su iz dinjiške uvale.”
Mještani Dinjiške na Pagu nezadovoljni su zbog solane koja ne radi više od 20 godina, a zagađuje njihovu plitku valu. Ogorčeni su na činjenicu da je solana i dalje uvrštena u predloženim Izmjenama i dopunama Prostornoga plana Zadarske županije. Spremni su i na blokadu prometnice uoči uskršnjih blagdana, ukoliko se ne udovolji njihovim primjedbama koje su dostavili županijskom Zavodu za prostorno planiranje.
Čulo se to danas na javnoj raspravi o prijedlogu županijskog plana na kojoj su izrađivači plana branili se kako su morali poštovati zakonsko pravo koncesionara. Vlasnik Solane Pag je Agrokor, a ima li on ikakvu dozvolu za pogon solane u Dinjiškoj to niko još nije doznao, unatoč brojnim službenim pokušajima da se utvrdi zakonsko pravo i obaveza vlasnika solane koja je na pomorskom dobru. Iz Dinjiške ponovno idu u pohod Agrokoru kako bi doznali njihove namjera, najavio je Goran Fraćin, iz udruge Eko vala Dinjiška.
Čulo se to danas na javnoj raspravi o prijedlogu županijskog plana na kojoj su izrađivači plana branili se kako su morali poštovati zakonsko pravo koncesionara. Vlasnik Solane Pag je Agrokor, a ima li on ikakvu dozvolu za pogon solane u Dinjiškoj to niko još nije doznao, unatoč brojnim službenim pokušajima da se utvrdi zakonsko pravo i obaveza vlasnika solane koja je na pomorskom dobru. Iz Dinjiške ponovno idu u pohod Agrokoru kako bi doznali njihove namjera, najavio je Goran Fraćin, iz udruge Eko vala Dinjiška.
Izrađivači plana tvrde kako su ga radili na osnovu stanja na terenu, te zahtjeva i potreba lokalnog stanovništva i vlasti. pa su navodno izmjestili lokaciju za marikulturu iz dubine uvale prema izlazu i predvidjeli luku za marikulturu. Međutim, uzgoj daganja nikada nije ni bio u dnnu uvale, da bi sada autori plana odredili novu lokaciju. To je ista lokacija, tvrdi Faćin.
