Novom Vladinom odlukom o indeksu razvijenosti, Zadarska županija je uvrštena među natprosječno razvijene hrvatske županije jer je s dosadašnjih 75,6 posto državnog prosjeka skočila među županije s indeksom razvijenosti od preko 125 posto.
Indeksaciju je na temelju ekonomske, socijalne i demografske razvijenosti provelo Ministarstvo regionalnog razvoja, po čijim kriterijima su Vir i Kolan među najrazvijenijim hrvatskim općinama.
– Vir odskače ako se gleda ostvareni proračun od 50 milijuna kuna po glavi svakog od tri tisuće stalnih stanovnika, ali statistika je varljiva jer uz njih mi imamo i više od 50 tisuća povremenih stanovnika. Ovo je ponajprije posljedica omjera proračuna i broja stalnih stanovnika, te povećanja stanovništva od 2001. do 2011. godine od čak 100 posto – izjavio je u povodu toga načelnik Vira Kristijan Kapović, podsjećajući da je Vir ispod prosjeka po obrazovnoj strukturi, dohotku po zaposlenom i stopi nezaposlenosti.
Promjena indeksa razvijenosti je izazvala najveću pažnju na bivšem području od posebne državne skrbi jer nova kategorizacija bitno utječe na državne potpore koje će završiti u lokalnim proračunima. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić je svojedobno najavio osnivanje fonda za fiskalno poravnanje koji bi trebao pomoći u prijelaznom razdoblju onim općinama i gradovima koji će zbog novih indeksa razvijenosti eventualno ostati uskraćeni za sredstva potpore iz državnog proračuna i tako im olakšati prijelazno razdoblje.
U drugu skupinu razvijenosti su, među općine i gradove s 50 do 75 posto prosječne državne razvijenosti, svrstani Gračac, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Stankovci, Škabrnja, Poličnik, Obrovac, Posedarje, Benkovac, Vrsi i Polača. U trećoj su skupini, s indeksom razvijenosti od 75 do 100 posto, Ražanac, Bibinje, Zemunik, Jasenice, Galovac, Pakoštane, Sukošan, te Sveti Filip i Jakov. S razvijenošću većom od 100 posto državnog prosjeka, u četvrtoj su skupini otočne općine Kali, Kukljica, Preko i Sali.
Neki su izračuni pokazali da bi, zahvaljujući sustavu državne potpore, u blagajni Općine Stankovci trebalo završiti gotovo tri milijuna kuna, što od dijela poreza na dobit, a što od povrata poreza građanima.
– Naš je proračun na oko 6,5 milijuna i jasno je koliko nam to znači. Teško bismo bez toga mogli funkcionirati, a kamoli započeti nove projekte ili završiti započete – kaže načelnik Željko Baradić.
Kategorizacija prije proračuna
Gradonačelnik Benkovca Branko Kutija smatra da je kategorizaciju trebalo obaviti prije negoli su usvojeni lokalni proračuni, te da je ušteda zbog nove preraspodjele indeksa razvijenosti na državnoj razini svega 40-ak milijuna kuna.
– Slažem se, ipak, da ni to nije beznačajno. Proračun Benkovca je 25 milijuna kuna i nama je ovo značajna pomoć jer samo od povrata poreza bismo na raspolaganju trebali imati oko četiri milijuna kuna, a porez na dobit je lani bio oko milijun kuna. Čuo sam da bi u konačnici mogla biti riječ o deset milijuna kuna, ali ovog trenutka ne znam od čega se sastoji preostalih pet milijuna i ulaze li u to i dva milijuna kuna donacije iz državnog proračuna koje bi Benkovac trebao dobiti ove godine – kaže gradonačelnik Kutija.
Realni proračun Općine Posedarje je, kaže načelnik Ivica Zurak, oko devet milijuna kuna, pa bi očekivana potpora od 3,6 milijuna kuna “dobro došla jer još uvijek imamo problema i veliku potrebu za investiranjem u vodovodizaciju i rješavanje pitanja odvoza otpada”.
Zadovoljan je i gradonačelnik Obrovca Ante Župan jer je Obrovac ostao u sustavu državne potpore.
– Što iz toga slijedi, tek ćemo vidjeti, ali je sigurno da nam to puno znači – smatra gradonačelnik Obrovca, na čijem bi području trebalo završiti oko 3,5 milijuna kuna.
