Zaposlenicima HRT-a zbog izjašnjavanja oko referenduma prijeti otkaz, čak i ako svoje mišljenje iznose na društvenim mrežama u slobodno vrijeme. Proizlazi to iz dopisa kojeg su zaposlenici javnog servisa dobili od glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana.
Već ranije je Radman poručio da zaposlenici HRT-a ne smiju ni na koji način sudjelovati u kampanji oko referenduma. Zaposlenici javnog servisa, smatra šef HRT-a, moraju ostati apsolutno objektivni i nepristrani. S obzirom da je takav njegov stav izazvao burne reakcije, kako na Prisavlju, tako i izvan njega, Radman je zatražio i pravno tumačenje.
“Nepristrano stručno mišljenje”, kako se navodi u dopisu, Radman je dobio od Emila Havkića, odvjetnik čije usluge HRT koristi u vezi pitanja iz područja medijskog prava. Havkiću je HRT postavio nekoliko pitanja vezano za iznošenje mišljenja i stavova zaposlenika javnog servisa oko homofobnog referenduma koji se održava u nedjelju. Havkićevo pravno tumačenje proslijeđeno je svim HRT-ovim zaposlenicima.
Otkaz za neobjektivnost
Odvjetnik Havkić tako tumači da Zakon o HRT-u, Zakon o medijima i Opća pravila o radu i ponašanju ne zabranjuju zaposlenicima HRT-a sudjelovanje u referendumskoj kampanji. No, zaposlenici HRT-a koji žele sudjelovati u referendumskoj kampanji moraju to najaviti poslodavcu, te paziti da ne naštete ugledu i interesu HRT-a, kao ni vrijednostima koje HRT promiče. Također, moraju sačuvati svoju samostalnost i objektivnost.
Novinarima se posebno skreće pozornost na članke 3., 5. i 16. Etičkog kodeksa HRT-a, koji nalažu očuvanje osobne vjerodostojnosti novinara i pripadnika kreativnog osoblja, a time i vjerodostojnost HRT-a kao javnog servisa. Etički kodeks HRT-ovim novinarima zabranjuje članstvo u političkim strankama i udrugama, kao i bavljenje bilo kojim gospodarskim, komercijalnim ili promidžbenim poslovima.
“Sudjelovanje i ponašanje u kampanji zaposlenika HRT-a koje bi bilo protivno navedenim standardima ponašanja propisanima općim aktima poslodavca i time uzrokovalo povredu prava i interesa poslodavca koja može predstavljati razlog za otkaz ugovora o radu bez obzira je li takvo ponašanje izvršeno van ili za vrijeme radnog vremena”, navodi se u Havkićevom pravnom tumačenju.
Na Facebook ni van radnog vremena
Posebno je glavne i odgovorne na HRT-u zanimalo smiju li zaposlenici javnog servisa svoje mišljenje i stavove izražavati na društvenim mrežama. Odvjetnik Havkić tvrdi da bi zabranjivanje korištenja Facebooka spadalo u sferu zadiranja ljudskih prava. No, također naglašava da zaposlenici HRT-a činom uključivanja na Facebook ili neku drugu društvenu mrežu ne prestaju biti zaposlenici HRT-a, niti tada postaju oslobođeni odgovornosti koju imaju prema poslodavcu.
“Stoga povrede prava i interesa poslodavaca počinjene na taj način – putem društvenih mreža, a koje povrede se sastoje u ponašanjima protivnim općim aktima poslodavca, mogu imati konkretne radno-pravne posljedice koje se ne smatraju kršenjem ljudskih prava”, stoji u Havkićevom pravnom tumačenju koje je Radman proslijedio zaposlenicima HRT-a.
Također, Havkić objašnjava da interni akti HRT-a reguliraju ponašanje zaposlenika na društvenim mrežama čak i izvan radnog vremena. Novinari i članovi kreativnog osoblja HRT-a tako, prema Havkiću, na Facebooku ne smiju ostavljati statuse koji bi stvorili dojam o njihovoj “nesamostalnosti ili neobjektivnosti”. Takav bi postupak, tvrdi Havkić, značio da su prekršene obveze zaposlenika preuzete ugovorom o radu, što može za sobom povući sankcije.
