Društvo arhitekata Zadra večeras priređuje drugo predavanje povjesničarke umjetnosti dr. Antonije Mlikote o obnovi povijesne jezgre Zadra nakon Drugog svjetskog rata.
O toj je temi dr. Mlikota na svom prvom predavanju govorila kroz djelo arhitekte Božidara Rašice, a na večerašnjem će prezentirati promjene koje su nastale u urbanističkom korpusu povijesne jezgre Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu (koji je spadao među najrazrušenije gradove u Jugoslaviji).
Prezentirati će se prvi poslijeratni regulacijski plan autora Milovana Kovačevića, Božidara Rašice i Zdenka Strižića, njegove postavke, provedba i razlozi odbacivanja plana kao i razlozi zbog kojih se Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti na čelu s Miroslavom Krležom uključila u obnovu Zadra. Zbog situacije na terenu JAZU je u suradnji s Narodnim gradskim odborom Zadra raspisala 1953. godine opći i anonimni Natječaj za idejnu regulacionu osnovu teritorija grada Zadra na poluotoku te za arhitektonsko-urbanističku skicu najužeg centra grada. Na natječaj je pristiglo četrnaest radova pod šiframa, žiri je jednakopravno nagradio tri rada i predložio tri za otkup, dva rada su odbijena. Odgovoriti će se na pitanje zašto i kada je odbačen Idejni regulacijski plan koji je nakon natječaja 1955. godine izradio Bruno Milić kao i razlozi organiziranja novog natječaj za regulaciju užeg centra povijesne jezgre iz 1959. godine.
Kroz pojedinačne primjere prezentirati će se pristup obnovi povijesnog središta kao i razlike između zagrebačke i zadarske grupe arhitekata koji su prednjačili, prema broju projekata, u obnovi povijesne jezgre Zadra.
